TEBI NIJE KAO MENI

Tebi nije kao meni
jer ti nemaš što ja imam
a ja imam samo tebe
a ti nemaš, nemaš mene
Niti sam ti na pameti
niti ću ti ikad biti
a ja jadan, opet volim
vazda patim, Boga molim
Srcu mira ne nalazim
ne nalazim, a odlazim
svakim danom, svakim trenom
Svakog dana, sve sam više
obilježen i potišten
i nad jamom mračnom stojim
i još ne znam da l' se bojim
ili ničeg svjestan nisam
ili nisam, ili jesam
a sobičak svaki tijesan
i sobičak, i svod plavi
sve me tlači, sve me davi
Tebi nije kao meni
Tebi nije kao meni!

 

ISKRADANJE

Iskrao sam se iz svog sna
na vrhovima prstiju,
šaptom sam zatvorio vrata
za sobom.

U trenutku dok sam krvario
odlučio sam da nestanem
iskoristivši bestidni nemar
polugolih aktera.

Podmetnuo sam surogat duše,
distorzično svoje ja
u vidu sopstvenog klona,
do čina razotkrivanja.

Iščekujem dovoljno vremena
da umaknem daleko.
Neka se onima sudi
u snu što ostanu.

Meni epitaf ne treba!

 

 

MOJ SVIJET

Sastavljen od mjehurova sapunice
unakažen godinama.
Prepun suludih jahača
sa dugim oštrim kopljima
i dugih cvjetnih polja
sa azurnim nebesima.

Savršeno jednostavan
i prosto komplikovan.
Istkan žutim bojama
smrtno posvađane braće.
Sakriven ispod crnih nokata
i nevidljivih ruku umjetnika.

Polurazoren morem brojeva
oživljen okeanom slova
uljepšan kugom prošlosti
i zbunjen pred putokazom.
Prosut kao život na Zemlji
ili kao voda, u čaši sputana;
- moj Svijet.

 

 

RAMAZAN

Upiremo li još ponekad, nepristojno
prst u druge. Skrivamo li se iza
ovozemaljskih zidova plača. Struji
li nam pogled preko zaboravljenih
kontura uglačanih površina?
Koja li je obala prestala
da bude zataškavana sudbina?

Provirimo li ponekad, krišom
u zabranjeni lavirint prošlosti?
Spoznamo li svoj usud neostvareni,
Gorko svirepi?

Istinu vagaju meleki. Vrijeme
troše očajnici sabirući otpatke
života. Samo se jednom pruži
prilika da odsanjaš svoj san.

Iziđu li nam na oči sumnjičavi
vapaji gladnih ofucanih pasa,
skapavalih pred našim pragom?
Da li bi danas prosipali paučasti
beton ptičjeg gnijezda
u noćima bez svjedoka?

Ponovo je stigao Ramazan. Ili
smo mi sustigli njega. Otkrismo
li mudrost postojanja iz ptičje
perspektive. Bez gnijezda svojega.
Kako je biti nijemi svjedok
sopstvenog umiranja?

Jesu li nam bitni brojevi, ponovo?
Spustimo li zavjesu na očima,
prije nego usnimo?

Vara li me utisak da smo
danas nalik sebi, poput
ogoljele riječi. Poput
istine. A sutra je novi

dan Ramazana, čovječe!

 

 

ČINI MI SE, ZEMLJO

Čini mi se da te sve
više volim, zemljo.

A oni mi čine da
te sve više
volim, zemljo.

Čini mi se da sve
više pišem.

A oni mi čine da
sve više
pišem.

Čini mi se da sve
više pjevam.

A oni mi čine da
sve više
pjevam.

Čini mi se da sve
više rastem.

A oni mi čine da
sve više
rastem.

Čini mi se da ih sve
više volim.

A oni mi čine da
ih sve više
mrzim, zemljo.

 

 

LAPIDARIJUM UMA

arboretum bi bio bolji uvod u poetiku prostora,
to živo slovo u prostoru dobro bi prikrilo hlad kamenih gromada
arboretumski prikazi, botaničke slike poetske egzaltacije
ponekad kao viseći vrtovi babilonski,
dok bijeli stihovi kao bijele kamene utvare lapidarijumske
oživljavaju patološku igru sjenki ili gestikulacijske obmane
ovdje caruje hlad kao asocijalna asocijacija
frenetična oglasja slobodoumlja kao zadnja seoska narikača
kada se odnekud javi kroz ozvučenost prostornih geometrijskih polja
preklapaju se slike kamena i plamena, kremena i sjemena
trnovitim stazama protrgano bilje srećem i grafoskopski zapisujem
trudim se da izbjegnem prestravljenost gologrudih mladaca
sa strgnutom niskom okovratnom na sablasnutim putenim okrokruzima
dok pticama kraj ne nazirem na stvrdnutom plavetnom svodu
i dok mi tvrdokrilni organizmi paraju rasutu tišinu
hodam kroz gomilice predatih fetiša, kroz strugotine sjećanja
bez umovanja katarze tapkajući kroz nakrivljeno polje stvarnosti
zabasalošću utabanih koračaja stiže me gromovita suština ukroćenosti uma
zakrivljenost vremenske dimenzije otkriva kamuflirane kriofage
nastanjene u akvaduktima herbarijuma i treba im samo ekscitacija
kako bi dobili izoflorni poluraspad i bili izvajani flornom radiologijom
takve stigmatizovane podvrste biološkog roda, klonirani bakteriofagi
ti lapidarni multistanični kamuflatori postaće insektoidni pterodaktili
koristeći aluziju na napumpanu herbicidnu pretencioznost
živjeće na unutrašnjim stranama planparalelne piramide lapidarijuma
kada im bude uskraćen stalaktizam i steknu fosiliziranost uzdrhtaja
i multikustičnost prodrhtaja prožet maničnom logoreičnošću
u klimakteriju augmentatizma i popularizmu populizma
kroz frenetični uskik kvaziholika i apoteotični nagrcani plač utrobski
nekog ko je mislio da je još moguće da postane On...

 

 

AVLIJA

Cvjetonosna, k'o šipak puna,
što vraća spomen na
djetinjstva magična, davna,
avlija naših majki,
najdražih
na dunjaluku insana.

Bukadar mirisnih katmera,
šarenih gladiola
i bijelih hergovana.
Musafira da primami,
komšiluku da odškrine
od čardaka vrata
i rodu daleku,
a kojega nikad
ni vidio nisam.

Avlija ljubavlju protkana,
što nam je davno usadiše
sve naše drage dede i nene
i oni davno od prije njih
da im se svima Allah smiluje!

Od nas malehnih
klesaše ljude
za insanski suret,
njegujući nježno
i milujući milo
najdraže cvjetove svoje.
Zambak bijeli uz mutvak,
kraj česme hadžibeg razgranati
i srcoliku nježnu mendžu,
obične roze boje, uz vrata,
što ju je majka ašćare
najviše voljela,
kada bi birvaktile
pred iftarsko šerbe
polahko, po istilahu
avlijom prohodala
i tako bez srkleta
sve do ezana.

 

 

STIHOVI ŠAPUĆU ŠKOLJCI

Stihovi šapuću školjci
kroz pjenu morskoga vala
umilnim treptajem brode
slanim se okusom vode
do njena bisera mala.

Stihovi šapuću tiho
tiho da ne mogu tiše
ma skoro da nema ih više
da samo školjka ih čuje
da samo njoj se svide.

Stihovi miluju školjku
k'o da ih nešto veže,
a biser sjajem sjaji
obasja nemirno more
kroz rane jutarnje zore.

Školjka se zatvara sama
gase se biserna zrnca
ostaće more samo
nemirnim valom svojim
i stihom da svjetlluca.

 

 

ŽIVOT PISAN SRCEM

Haram ti je, sinko
projdi se belaja!
Da ja serbez nisam
ra' te' na dvor izać'.

Ahbabi te tvoji
krivo svitovali,
a ti mater slušaj
dok ti hasta nisam.

Rašta ti je babo
halat naminijo
i noliku zemlju
na te ukajtijo!?

Dušmani te plaho
ocvilili, sinko.
Pa su tobom, bolan
ibret uzimaju!

Pogajreti jope!
Priko moje pridi,
potlje mater svoju
vidit živu ne'š,
pa ti lika onda
najdi u mehani!

 

 ensar bukaric 1

Ensar Bukarić rođen je u Bugojnu (1968). Živi i radi u Gornjem Vakufu – Uskoplju (Bosna i Hercegovina). Diplomirani je inženjer mašinstva, a dugi niz godina radi u kompaniji iz oblasti automobilske industrije Saraj – Komerc d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje. Sarađuje sa časopisima, zastupljen je u zbornicima u BiH i šire. Države u kojima su mu objavljivana djela osim BiH su i Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Rusija, Kirgistan i SAD. Piše poeziju i prozu još od 1977. godine.

Prve objave literarnih djela bila su u školskom listu (vjerovatno se zvao „Glas mladih“) O.Š. „Ivo Lola Ribar“ Gornji Vakuf koju je pohađao sa odličnim uspjehom. Više puta nagrađivan je na literarnim konkursima koje je tada organizovala njegova matična škola, a više puta je na opštinskim takmičenjima odnosio prve nagrade.

Pisanje je nastavio i u srednjoj školi, ali ozbiljnije predstavljanje imao je na mašinskom fakultetu u Zenici kada je bio samostalno predstavljen u emisiji studentskog radija, a njegove stihove čitao je Miroljub Mijatović, član Bosanskog narodnog pozorišta i trenutni zamjenik direktora i rukovodilac Dječije, omladinske i lutkarske scene.

U istoj toj emisiji predstavljene su i kompozicije „Jabuka“ koju je izvodio Igor Primorac i „Moja nastavnica“ koju je pjevao tada dječak Nandino Škrbić, a danas direktor RTV Zenica, koje su snimljene u studiju Igora Kasapovića.

Pjesma „Moja nastavnica“ otvorila je Dječji muzički festival u Bosanskom narodnom pozorištu, a mnogo godina kasnije „Moja nastavnica“ objavljena je i u zbirci za djecu u Beogradu. Pjesma „Jabuka“ mnogo puta je izvođena na zeničkom radiju.

Pjesmu „Na ovaj dan“ istog autora snimila je i izvela grupa „Noćna smjena“, a ona je dostupna i na internetu pod nazivom“Stara majka“.

Ozbiljniji pristup publikovanju svojih radova dešava se nakon uspostave saradnje sa Alijom Kebom koji redovno od 2002. godine, pa sve do svoje smrti objavljuje autorova djela u „Mostu“ - časopisu za obrazovanje, nauku i kulturu čiji je izdavač bila Podružnica pisaca Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na istim stranicama su se na primjer mogla naći i djela Predraga Matvejevića. Prva objavljena pjesma u „Mostu“ bila je „Moj Svijet“ i zbog toga ona u autorovoj biografiji ima posebno mjesto.

Ista pjesma objavljena je na engleskom jeziku u zborniku „Pearls of the Past“ (The International Library of Poetry) 2002. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

Autor uskoro uspostavlja i saradnju sa beogradskom IK „Alma“ koja redovno objavljuje njegove kratke priče u svojim zbirkama sve do današnjih dana.

Nakon provedenog natječaja hrvatskog internet portala Monitor u suradnji sa sajtom Fusnota i nakladničkom kućom Jesenski i Turk njegova kratka priča „Ekshumacija snova“ iz gomile od više od 180 pristiglih priča štampana je uz 45 drugih izabranih najboljih kratkih priča koje su štampane u knjizi naslovljenoj Lift - kratke priče.

Na najtečaju Broda kulture "20+1 najbolja priča za ljeto 2012." Ensar Bukarić zastupljen je svojom pričom „Da nije bilo kiše“. Legendarni Ludwig Lujo Bauer, jedan od najvećih živućih hrvatskih književnika bio je predsjednik žirija za izbor od više od 850 prispjelih radova.

Autor je više puta učestvovao i lično bio prisutan i na Novosarajevskim književnim susretima, a u zborniku radova ponovo su njegove pjesme ugledale svjetlo dana. Saradnja traje i do današnjih dana.

Posebne emocije izaziva odlazak u Inđiju (Vojvodina) gdje sa svojim kolegama Vernesom Manov i Nijazom Rujancem prisustvuje promociji zbornika i gdje sa drugim autorima čita svoje stihove zastupljene u zborniku. Vernesa Manov i Ensar Bukarić bili su u Inđiji i u martu 2018. godine na promociji zbirke „Noć boema“.

U sklopu međunarodnog književnog festivala „Dubrovnik na dlanu“ u Dubrovniku krajem 2017. godine, autorova pjesma „Dubrovnik“ objavljena je u istoimenom zborniku u tom gradu od strane Kulture snova.

 

Na samom kraju 2017. godine Ensar Bukarić je obaviješten da su njegova djela našla svoje mjesto i u antologijama ex YU poezije od 1991. do 2017. godine, a koje su objavljene u Somboru. Ovom prilikom autor je imao i drugonagrađenu pjesmu „Tebi nije kao meni“ izabranu između velikog broja pristiglih pjesama (skoro 1000).

Prvi put 2017. godine i u Crnoj Gori u organizaciji barskog književnog Udruženja „Nekazano“ objavljene su još dvije pjesme Ensara Bukarića.

Udruženje umjetnika Planet Poezija organizovalo je 14. maja 2018. godine promociju godišnjaka Planet Poezija – Almanah 2017 (godina 4, broj IV, 2018.) u kojem su našle mjesto i pjesme Harisa i Ensara Bukarića.

U februaru 2018. godine Ensar je sa svojim kolegama Vernesom Manov i Nijazom Rujancem bio gost u zeničkom poetskom klubu „Plava paleta“ koji vodi književnik Emir Sokolović.

Krajem marta 2018. godine Ensar Bukarić je učestvovao na manifestacija Ćatićevi dani kulture i stvaralaštva u organizaciji Kulturnog udruženja Musa Ćazim Ćatić, a gdje je dobio i zahvalnicu za pjesmu „Korak dalje“.

Bio je učesnik Milih duela 2018. godine i u tom online poetskom balkanskom takmičenju dogurao do polufinala, a njegova pjesma „Daću ti dušu“ proglešena je za najbolju pjesmu prvog kruga po mišljenju samog organizatora.

Između velikog broja konkursa i festivala u 2018. godini izdvaja se učešće na festivalu Pero Živodraga Živkovića u Zenici, a gdje je bio i prisutan na Festivalu sa svojim kolegama Vernesom Manov i Nijazom Rujancem, konkursu „U zagrljaju stiha“ (Diligo liber - HR), konkursu Udruženja nezavisnih pisaca (SRB), Slavonija na dlanu (Osijek), Mesopotamija Beograd, a gdje je dobio specijalno priznanje – plaketu, Treći međunarodni susreti autora na Uni Bihać, Treći festival zavičajne poezije Subotica, Konurs udruženja „Nekazano“ iz Bara, Prvi međunarodni festival ljubavne poezije „Pjesnik svjetionik“ Bar, Almanah „Poezija Stenka“, a gdje su mu djela odštampana, Marko Martinović Car Vitez, Panonski galeb Subotica, Konkurs Garavi sokak Inđija, Musa Ćazim Ćatić Odžak, najbolja bajramska priča i najbolja bajramska pjesma Odžak, S ljubavlju ženama Zagreb, Izdavačka kuća Alma Beograd, gdje mu je kratka priča odštampana u zajedničkom zborniku, „KR Balkan“ Beograd, te u zborniku radova za djecu „Udruženja Mokranjac“ iz Beograda ,,Muzika priča''.

Kompozicija „Na pendžeru“ čiji je tekstopisac i kompozitor izvedena je 2019. godine na Ilidžanskom festivalu u izvedbi Selmana Dizdara.

Učestvovao je i na 28. Pjesničkom festivalu „Avdo Mujkić“ u Lukavcu.

Aktivan je član hora BZK Preporod i benda „Sudnji dan“.

Na mnogo internet portala mogu se naći književna djela Ensara Bukarića, a u planu ima da u narednom periodu objavi samostalnu zbirku poezije i zbirku priča.

Isto tako, piše roman za djecu koji bi nakon navedenih planiranih zbirki ugledao svjetlo dana.

2019:
• Oaza znanja - dječja pjesma (Crna Gora) NVO Oaza Znanja („Plovim“) (2019.)
• Gostovanje na Federalnom radiju Za Valentinovo 2019. (Ljubavne pjesme) (Sarajevo)
• Atunis antologija (ATUNIS GALAXY ANTHOLOGY – 2019)
• Božanstvena ženo (Zbornik 2019 i 2020)
• Kreativna radionica Balkan (RAD PO IZBORU REDAKCIJE UVRŠTEN U “ZBORNIK ČUVARA PRIRODE” (KAD UNU LJUBIM) (2020); „ZBORNIK HAIKU POEZIJE I ZBORNIK SAVREMENE POEZIJE (2018.)
• Almanah Maje Danilovića (Poezija stenka) (Almanah 5) (2020); (Almanah 4) (2018)
• Član VAT-a od 28. 12. 2018.
• učesnik festivala Scavacon (21. 06. 2019.)
• učesnik V festivala pero Živodraga Živkovića (2019.)
• Musa Ćazim Ćatić (Bajramske pjesme) (2019.)
• Član UBU-a (2019)
• Sarajevo na dlanu (2019)
• Član Amusa (2018)
• Nekazano Bar (2019)
• Nedjo Ćićo Stojanović Srpsko umetničko društvo Beograd Međunarodni književni konkurs - Reč u vremenu 2019.
• Gostovanje u Plavoj paleti sa Senadom Pašićem, Jaskom i Nerminom Salčinović i Emirom Sokolovićem (20. 06. 2019. godine)

 

KNSINFO / 13.8.2020.g.

O nama

Aktivnosti koje je Udruženeje realiziralo samostalno ili u saradnji sa drugima spadaju u arhivsku građu čime se dokumentuju programske aktivnosti KNS-a tokom svog društvenog angažmana na polju kulture i umjetnosti.

Tokom javnog djelovanja udruženje je otvaralo prostor za autorsku prezantaciju umjetničkog stvaralaštva mladih autora koji su uobličavali lični umjetnički izražaj u konkretno oblikovane ideje u vidu javnih manifestacija - putem kojih se prezentiraju umjetnička djela i radovi, kako članova KNS-a, tako i suradnika.

Get in touch

Kontakt

Udruženje za kulturu
– Nova svjetlost
Džamijska 9, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
+ 387 61 524 505
knsinfo1@gmail.com

Facebook stranica