Intervju sa pjesnikinjom Enesom Mahmić povodom promocije njene druge knjige poezije "Na mjestu koje izaziva uzdah".

 Razgovarala: Mersida Sadiković-Osmanbašić

 Enesa Mahmic 5

Poštovana Enesa, možete li nam reći kako je nastala vaša druga knjiga poezije „Na mjestu koje izaziva uzdah“?
2014. sam krenula na samostalno putovanje Turska-Gruzija-Armenija. Posjetila sam plantaže čaja u crnomorskoj regiji , čečenska sela u dolini Pankisi, pećinske manastire i veličanstvene vrhove Kavkaza. Željela sam da više istražim te kulture, pa sam tražila načine da se ponovo vratim na Istok. 2015 sam pronašla dvomjesečni projekat u organizaciji „GEGED“, koji je uključivao različite aktivnosti: priklupljanje pomoći za sirijske izbjeglice u kampovima, konverzacijske časove engleskog jezika u srednjoj školi, radionice na onkologiji sa djecom oboljelom od raka, sadnja drveća, itd. Živjela sam u Gaziantepu sa 10 mladih ljudi iz različtih zemalja. Četiri dana sedmično smo radili, a tri dana smo putovali u drevne gradove: Šanliurfu, Kapadokiju, Mardin, Hasankejf, Konju, itd. Zapisivala sam lirke slike, asocijacije na zvuk, boju, mirise, neke historijske zanimljivosti, citate, pjesme.... Kasnije sam to posložila u knjigu „Na mjestu koje izaziva uzdah“. Ona je kao i ostale moje knjige svojevrsni kolaž različitih glasova.

U Vašim pjesmama su zabilježena putovanja sa kojih nosite iskustvo pretočeno u stihove.
Samostalno putovanje je intenzivna izloženost životu, što podrazumijeva: entuzijazam, oduševljenje, razočarenje, razdvajanje utopijskih ideja od stvarnosti, učenje samokontrole, sistematično planiranje, improvizaciju, kreativnost, prepuštanje... Takvo autentično i neposredno iskustvo poboljšava kognitivne sposobnosti, način na koji se posmatra svijet. Važnost putovanja su prepoznale još najstarije civilizacije.U sumersko-babilonskom epu Gilgameš je putovao da pronađe travku besmrtnosti, u Kur'anu je zabilježeno: “Putujte po svijetu da vidite šta je On iz ničega stvorio.“, sv. Augustin kaže: „Svijet je poput knjige. Oni koji ne putuju su pročitali samo jednu stranicu.“.
Još od gimnazijskih dana oduševljavala sam se putopisima Zuke Džumhura i romanima koji su opisivali daleke predjele: Hemingway, Šolohov, Isabel Allende, Amin Maluf, Baricco, itd. Međutim, forma poezija mi je više bliska od proze, zato sam se opredijelila za žanr putopisna poezija (travel poetry).

Enesa M 3

Ima li granice između vizuelnog i spoznajnog u poeziji?
Spoznajno je povezano sa osobinama ličnosti, kognitivnim sposobnostima i obrazovanjem (formalnim i neformalnim). Ako npr. u Gizu pošaljete obrazovanog čovjek sa izraženom socijalnom i verbalnom inteligencijom, relevantnim znanjima iz historije i bogatim čitalačkim iskustvom ,zatim mu kažete da napiše ciklus pjesama o piramidama, možete očekivati dobar rezultat. Ako putopiscu fali više navedenih osobina rezultat pisanja će biti lošiji. Koliko kapaciteta imamo da spoznamo pojave toliko možemo i da vidimo/otkrijemo.

Često pišete o kontrastima a između ostalog i o interakciji između Istoka i Zapada. Gdje nalazite inspiraciju?
Razlike između Istoka i Zapada su velike i nepremostive. Ciklični ratovi: prolivena krv, političke manipulacije, huškanje.... Tome nema kraja. Ono što me inspiriše su procjepi između ideologija, kroz koje proviruje znatiželjni čovjek i pruža ruku drugom čovjeku.

Nedavno ste imali promociju u Sarajevu. Kakve nosite impresije?
To je bila moja prva samostalna promocija. Odziv je bio zadovoljavajući. Ovom prilikom se želim zahvaliti KNS za podršku. I marketinšku i onu ljudsku.

Enesa M 2

Obzirom da studirate i živite u Sloveniji, da li mladi pisci imaju veće mogućnosti afirmacije tamo nego u BiH?
Konkursi za mlade pisce u Sloveniji su transparentni. Informacije o konkursu se dostave najširoj najvnosti putem plaćenih facebook oglasa, plakata, arhiviranih email adresa. ... Dok su u Bosni i Hercegovini konkursi često iza kuloara, informacije se proslijede samo favoritima. Kad razgovaram sa mladim piscima u Sloveniji oni izražavaju slično nezadovoljstvo kao i kolege u Bosni i Hercegovini, jer smatraju da se ne izdvaja dovoljno sredstava za kulturu. Međutim, mislim da to nezadovoljstvo proizilazi prevenstveno iz marginalne pozicije umjetnika. Gdjegod živio umjetnik je nezadovoljan.

 

Nakon internacionalnog iskustva, kako vam izgleda bosanskohercegovačka književna scena?
Društva funkcionišu na principu stvaranja saveza, partnerstava, udruživanja, gdje uvijek postoje neki podobni , manje podobni i nepodobni. Bosna i Hercegovina se tu ne razlikuje od drugih. Međutim, Bosna i Hercegovina je okorjela u nepotizmu. Samo u Bosni i Hercegovini je moguće da član žirija dodijeli nagradu pjesnikinji koja je godinu dana ranije bila promotorka njegove knjige, ili da nagradu dobije pisac koji je prije dvije godine sjedio u upravnom odboru fondacije koja dodijeljuje nagradu. I da svi to nijemo gledaju, bez ijedne jedine pritužbe. Takvi ljudi se nimalo ne srame svojih nečasnih postupaka i s ponosom govore o nagradama, kao da su ih zaslužili, a neupućena masa aplaudira.


Gdje vi vidite poeziju u globalizacijskim procesima?
Poezija je uvijek bila marginalna. Osim kad je zabavljala i/ili veličala vladare. Mislim da će i u budućnosti biti marginalna.

Možete li nam reći nešto o vašoj narednoj knjizi?
Prošle sedmice sam predala izdavaču knjigu „Dolores“ . Bit će promovisana početkom septembra na „Ratkovićevim večerima poezije“ u Crnoj Gori. Sad radim na knjizi „Svila“ gdje ću u opisati putovanje od Pekinga do Guilina.

Šta bi poručili mladim piscima?
Prvo da čitaju, čitaju i čitaju klasike. Od relevantnih pisaca iz svoje zemlje preko europskih do azijskih, latinomaeričkih i afričkih pisaca. Potom da se „izlože životu“, pa tek onda da pišu. Nema književnosti bez interakcije i komunikacije s ljudima. Još uvijek učim pisanje. Najviše me raduje kad mi neko ukaže na neke nedostatke u mojim pjesmama.

Hvala lijepa na izdvojenom vremenu.
Hvala Vam za svu podršku.

 


 Enesa Mahmic 4

Enesa Mahmić rođena 1989. godine u Doboju, dobitnica je više regionalnih nagrada za mlade pjesnike. Poezija joj je prevođena na talijanski, španski i slovenački, te objavljena u mnogim zbornicima i časopisma. Učestvovala je na književno-umjetničkim festivalima: „WR&GI“- politika, identiteti, žensko pismo, drama (Malta 2013.), BeFem- feministička poezija (Srbija 2013.), We all made story“- kreativno pisanje, fotografija i retoričke vještine (Latvija 2014.), „More na dlanu“ (Hrvatska 2014.), „Šumski pjesnici“ (Hrvatska 2015.), „Gornjogradski književni festival“ (Hrvatska 2015.), „Mlade rime“ (Slovenija 2015.)  Objavila je dvije zbirku poezije „Faustova kći“ (2015) i „Na mjestu koje izaziva uzdah“ (2016). Školovala se u Maglaju i Zenici, a danas živi i studira u Sloveniji (Koper).

 

 

KNS/2,5,2017.g.

O nama

Aktivnosti koje je Udruženeje realiziralo samostalno ili u saradnji sa drugima spadaju u arhivsku građu čime se dokumentuju programske aktivnosti KNS-a tokom svog društvenog angažmana na polju kulture i umjetnosti.

Tokom javnog djelovanja udruženje je otvaralo prostor za autorsku prezantaciju umjetničkog stvaralaštva mladih autora koji su uobličavali lični umjetnički izražaj u konkretno oblikovane ideje u vidu javnih manifestacija - putem kojih se prezentiraju umjetnička djela i radovi, kako članova KNS-a, tako i suradnika.

Get in touch

Kontakt

Udruženje za kulturu
– Nova svjetlost
Džamijska 9, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
+ 387 61 524 505
kns_sarajevo@yahoo.com

Facebook stranica