BOJE SE BUĐENJA DIJASPORE JER SU SVE ČINILI DA JE USPAVAJU

dzebrail bajramovic

Džebrail Bajramović

“…To plasiraju oni koji se boje buđenja dijaspore jer su sve činili da je uspavaju. Politika je čudo, još kad se vlast izgradi na temeljima neprimjerenim za svaku zajednicu (kriminal, korupcija, slobodnom i ne procesuiranom kretanju ratnih zločinaca, nepotizmu i despotizmu). A zašto se ne plasira teza „da dijaspora čuva socijalni mir u BiH“?...”


Izvod iz biografije:

Džebrail Bajramović (41) Rođen 18.05.1973. godine u mjestu Morinac (Dragomanići), Goražde.Član UO udruženja „Sjećanje na žrtve genocida-NIKAD VIŠE“; zamjenik predsjednika Stranke dijaspore i domovine BIH i aktuelni kandidat za člana Predsjedništva BiH; Dobitnik najvećeg ratnog priznanja Armije RBIH „Zlatni Ljiljan“ te drugih društvenih priznanja za humanizam i donatorstvo; Penzionisani Poručnik Armije RBIH (RVI bez lijeve noge 80% IV grupa); autor knjige “POLITIČKO PONAŠANJE” (2014).

________________________________________

Autor: Ibrahim Osmanbašić


Povod razgovora je nedavno osnivanje Saveza udruženja “INTEGRIUM” u Švedskoj i izbor Džebraila Bajramovića za predsjednika Saveza.

 

Poštovani gosp. Bajramoviću, s obzirom da u javnosti nema dovoljno informacija o nedavnom formiranju „Savez bh. udruženja - INTEGRIJUM“, možete li nam reći kada ste osnovani i koliko već imate članica?

BAJRAMOVIĆ: "Integrium" je osnovan u januaru ove godine i u svom sastavu ima udruženja: Bošnjački kulturno-sportski centar u Gbg-u Udruženje ”Dijaspora BiH”, Sjećanje na žrtve genocida ”Nikad više”, Humanitarno udruženje ”Novi dan” i Udruženje penzionera BiH ”Vesele godine”


Vaš naziv asocira na ciljeve kojima ćete težiti, pa nam recite nešto više o prioritetima koji će biti u fokusu djelovanja „INTEGRIJUM"-a?

BAJRAMOVIĆ: Savez udruženja ”Integrium” je nastao kao izraz potrebe za okrupnjavanjem i boljom uvezanost udruženja sa sličnom programskom orijentaciom. Postoji mnogo udruženja i saveza, koji koriste prefix BiH (Bosansko-Hercegovački), ali ovaj savez je okupio udruženja sa patriotskom orijentaciom, a to znači da iz ljubavi prema domovini nastojimo održati tradiciju, kulturu i sve drugo što implicira identitet grđanina BiH.


Možete li nam u kratkim crtama približiti programsku orijentaciju Saveza, te praktične modalitete njihove implementacije?

BAJRAMOVIĆ: Sama riječ "integrium" asocira na integraciju i nama je stalo da se u što većem obimu integrišemo u Švedsko društvo, što je zajedničko za sva udruženja. Uporedo sa tim, mi nastojimo spasiti djecu i omladinu od velike opasnosti za sve nas, a posebno za našu domovinu BiH, to je ASIMILACIJA. Sva udruženja u savezu imaju svoje programske ciljeve i raspoređene termine aktivnosti. n.p.r.: “BKSCG” ima u programu rada očuvanje i njegovanje tradicije kulture i vjere. U sklopu programa gostuju experti književnosti i pravopisa Bosanskog jezika, književnici, pjesnici, likovni umjetnici, historičari. Predavanja i tribine su namjenjena svim uzrastima. Organizuju se sportska takmičenja, sad je aktuelan Bajramski turnir u malom nogometu. Sve aktivnosti su organizovane u sekcijama. Trebam istaći da je predsjednik ovog udruženja Ismet Bukvica, takođe aktivista SD BiH iz Kopača/ Novo Goražde.

“Dijaspora BiH” je udruženje koje ima svoje članstvo u gotovo svim udruženima Švedske i ima za cilj informisati građane BiH o aktuelnim događajima u domovini. Inicira potrebu angažmana građana BiH na registraciji i glasanju u dijaspori i domovini. Organizovanjem tribina i predavanja te posjetama širom Švedske nastoji se razviti što jači osjećaj, kod raseljenih i protjeranih, prema jedinoj nam domovini BiH. Bavi se organizovanjem obilježavanja značajnih historijskih datuma BiH.

Udruženje “Nikad više” ima za cilj sačuvati od zaborava sva dešavanja kroz historiju BiH, sa apostrofom na međunarodnu presudu za izvršen genocid na prostoru BiH. Udruženje je članica “Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti”.

Humanitarne aktivnosti prema našoj domovini su uvijek aktuelne kao n.p.r. - stipendiranja, pomoć ugroženima, izgradnja objekata itd., a posebno kod katastrofalnih dešavanja. Penzioneri su kategorija koja nije u stanju u samostalno postići veći stepen integrisanosti u Švedsko društvo. Oni u svom programu imaju druženja, studijske posjete. Zajedničko je kod svih članica “Integrium”-a da su aktivni u borbi protiv droge i alkohola i blisko sarađuju sa međunarodnim organizacijama te vrste koje djeluju u Švedskoj.

Posebno interesantna je najava da će se Savez angažovani na očuvanju kulture i tradicije Bosne i Hercegovine. Kakvi su vam planovi u tom pogledu i šta ćete ponuditi našim građanima u Švedskoj u tom kontekstu?

BAJRAMOVIĆ: Kultura je nezaobilazan faktor identiteta naroda i ličnosti i široka je lepeza djelovanja na tom planu. Sve manifestacije u organizaciji “Integrium”-a su praćene edukativnim i zabavnim sadržajem. Sad nam je aktuelna priprema Bajramske svečanosti koju ćemo realizovati u saradnji sa Islamskom zajednicom Bošnjaka u Gbg-u, zatim Dan državnosti - 25.novembar, Dan nezavisnosti BiH - 1. mart, Dan armije BiH - 15. april, međunarodni praznik rada - 1.maj, Dani Srebrenice -Marš mira 11. juli, itd.


Često imam dojam da mnoga udruženja i klubovi naših građana u dijaspori iscrpljuju pojimanje „kulture“ u zabrinjavajuće uskim okvirima. Da li će angažmani „INTEGRIJUM“-a dobiti formu širih kulturoloških strateških planiranja ili će se utopiti u bezlični pristup sa preferiranjem stereotipnih manifesetujućih forme u funkciji jednokratnih programskih potreba?

BAJRAMOVIĆ: U ovom pitanju je iznešena činjenica da su mnoga udruženja uzela ”kulturu” kao osnovu za registraciju, a zatim se sve svodi na folklor i Godišnju skupštinu. “Integrium” ima svoj strateški cilj i nikako, ne postoje ni preddispozicije za kopiranje ili utapanje u neke stereotipne forme djelovanja. “Integrium” poziva naša udruženja na saradnju i tu moram istaći “Udruženje logoraša BiH” u Goteborgu i “Udruženje nastavnika Bosanskog jezika” u Gbg-u.


Faktički, kako bh. dijaspora u Švedskoj, tako i cjelokupna bh. dijaspora diljem svijeta, pred izazovom je jer se rađaju nove generacije kojima bosanski jezik nije osnovno sredstvo komunikacije, a gdje se zamagljuje nit sa domovinom odakle se nose genetski korijeni. Sigurno da oni očekuju neke nove, atraktivnije programske sadržaje da bi im se pobudilo interesovanje za angažman. Kakvo su vizije Saveza u pogledu praktičnog odgovora na taj nužan izazov, a koji se neminovno vezuje i za pitanje smjene generacija i koncepte rukovođenju udruženjima bh. dijaspore?

BAJRAMOVIĆ: U odgovoru na jedno od pitanja, pomenuo sam asimilaciju, pošast pogubnu za građane BiH u dijaspori. "Integrium" je imao u vidu činjenicu da je vrijeme faktor koji može utjecati na labavljenje odnosa dolazećih generacija sa maticom, domovinom Bosnom i Hercegovinom i mi smo u svojim dokumentima predvidjeli kriterije za osobu kakava može voditi ovu organizaciju, odnosno Savez. Slično tome, imaju i udruženja svoje “Pravilnike o izboru kadrova”.

 

Da li će INTEGRIJUM unijeti dugo očekivanu revitilazirajuću progresivnu dozu u pristupu njegovanju kulturne baštine - koja vapi da bude prezentirana na način primjeren vremenu u kojem živimo, a u čemu je vidna stagnacija?

BAJRAMOVIĆ: Još prije formiranja “Integrium”-a postojala je ideja za gradnju “Muzeja genocida i bosanska soba”, kao oblici stalne izložbe u stabilnom prostoru, ali zbog spleta okolnosti nismo to realizovali pa nam je to aBd naredna zadaća. Od ove ideje nećemo aBd odustati. Nastojat ćemo da njegovanje kulturne baštine održimo na zavidnom nivou.


S obzirom da se visoki funkcioner Stranke dijaspore, kako mislite da će se to odraziti na ustrojstvo i kompletan rad Saveza „INTEGRIJUM“?

BAJRAMOVIĆ: Pogrešno shvatate ulogu visoke funkcije. Mnogo smo toga novog naučili u dijaspori. Rad, red i disciplina su osnova za organizovani oblik djelovanja svuda u jednoj zajednici. Propast je za društvo koje se osloni na pojedinca. Kadrovi u rukovodstvu su bitni, ja sam ovdje,a nesmetano se vrše pripreme za planirane aktivnosti. (Bajram i Sajam knjige u Gbg-u)


Nije nepoznato da je politika uveliko involvirana u rad udruženja bh. dijaspore i nakon 20 godina može se konstatovati da postoji velika barijera između matice i njenih građana u dijaspori. Kako prevazići sve te, rekao bih, vještačke barijere koje su izgradile nepovjerenje na relaciji domovina-dijaspora?

BAJRAMOVIĆ: Kompletno pitanje je političkog karaktera i ja ga neću tretirati kao političar već kao građanin BiH dijaspore. Kako ste i sami konstatovali, 20 godina vlasti u domovini ne obraćaju pažnju na svoju dijasporu; 20 godina gledaju kako se dijaspora bori za svoja osnovna prava - da bira i bude biran i provedba Dejtonskog sporazuma. I jedno i drugo su maksimalno osporavani ili ignorisani baš od strane vlasti. Zadnja dešavanja oko slanja (u paketima stotine glasackih koverti) glasačkog materijala na jedno lice je najbolji dokaz šta se radi da bi građani van BIH bili obespravljeni i da im se još jednom uskrati PRAVO GLASA! Ne bih sad da elaboriram ovaj dio pitanja, ali sam ga naveo kao kariku u lancu zbivanja i pogrešne politike prema građanima BiH u dijaspori. Stranka dijaspore BiH ne bi postojala da je bilo Ministarstva za dijasporu Bosne i Hercegovin gdje bi se našlo sluha za naše potrebe i zahtjeve. Vlasti VERBALNO praktično podržavaju sve oblike organizovanosti u dijaspori, pa postaju i sponzori kongresa, skupština i dr. što ide u prilog strankama na vlasti ali ne i da se dijaspora politički angažuje. “Inegrium” ima funkciju da bude ta neposredna spona i uspostavi povjerenje i stabilan kontakt između dijaspore i domovine na svim poljima i dvosmjerno.


Po vašem mišljenju, zašto se nama u BiH svakodnevno plasira teza „da dijaspora nije zainteresovana za domovinu“? Znate li izvor te teze?

BAJRAMOVIĆ: To plasiraju oni koji se boje buđenja dijaspore jer su sve činili da je uspavaju. Politika je čudo, još kad se vlast izgradi na temeljima neprimjerenim za svaku zajednicu (kriminal, korupcija, slobodnom i ne procesuiranom kretanju ratnih zločinaca, nepotizmu i despotizmu). A zašto se ne plasira teza „da dijaspora čuva socijalni mir u BiH“? Trebaju i moraju građani BiH znati istinu da se van domovine nalaze osobe protjerane, otišle ili izašle pod raznim okolnostima i da su se našli u zemljama uređenim za čovjeka, za kakvu smo se i mi ovdje borili. Nama ovdje u domovini nitko nije kriv što smo se opredjelili da biramo standardno istu vlast pa nas guši i zadužuje. Da bi se ova loša teza zamjenila novom „zajedno smo jači“, birajmo ili glasajmo za promjene, mislim da to je jedini pravi i ispravan put.


Jedan u nizu Vaših humanih i dobronamjernih angažmana je i nedavno objavljivanje knjige „Političko ponašanje“. O čemu knjiga govori?

BAJRAMOVIĆ: Kruna mog političkog angažmana u “Stranci dijaspore BiH”, je moj prvjenac "Političko ponašanje". Na pripremi sam radio skoro 3 godine i knjiga je konačno promovisana uz prisustvo eminentnih ljudi, akademika i profesora te prijatelja i najbliže porodice u “Bošnjačkom institutu” u Sarajevu 24.04.2014. Knjiga govori o pristupu tumačenja ponašanja kao pojave, a političko ponašanje je definirano kroz pristup tumačenja ponašanja kao sveukupne egzistencije društva i ponašanja u cjelini. Pristup temi je autentičan i originalan, kako po svojim sadržajima tako i po konkretnoj problematici. Knjiga je svojevrsni "Bukvar" za političare i mislim da se mnogo može saznati po pitanju poboljšanja političkog ponašanja trenutnih političara na vlasti u BiH. Trenutno sam stao sa promocijama zbog obaveza vođenja političke kampanje za bošnjačkog člana Predsjedništva ali sama knjiga umnogome je i moj politički program sa PP kao bogatom ponudom tumačenja (Političko Ponašanje, Pošten Političar, Predsjednički Program, Patriotski Pravac itd). Više o knjizi saznat će te na sljedećoj promociji koju planiram početkom oktobra 2014 u Goraždu, iz kojeg i dolazim.



Da li je nastupilo vrijeme da se odnosi na relaciji domovina-dijaspora urede na temelju praktično-funkcionalnih, racionalnih i općekorisnih odnosa, tj. da kompetentne i dobronamjerne patriote iz dosadašnje letargije pređu u ofanzivu u pogled poboljšanja stanja u Bosni i Hercegovini?

BAJRAMOVIĆ: Svakako da je došlo vrijeme za to! Iz tih razloga je i moja kandidatura i učešće na izborima Straneke dijaspore BiH. Ovo pitanje će se najbolje riješiti osnivanjem MINISTARSTVA DIJASPORE, a u okoviru ovog Ministarstva nadležnosti oko svih praktičnih problema dijaspore, osnivanje posebne diplomatsko-konzularne mreže za ulaganje kapitala u domovini i za sve poslovne ljude. Zbog tih stvari i postoje ambasade, one nisu osuđene samo na izdavanja identifikacionih dokumenta. Ovo podrazumjeva osnivanje banke za ulaganje naših ljudi iz inostranstva. Nažalost, ljudi koji su patriote su blokirani na svim nivoima. Danas oni služe samo za slikanje na izborima i za parade, poslije toga nije nikoga briga za njih. Došlo je vrijeme da je ljudima bolje da ne govore da su bili borci. Taj osjećaj su sitematski nametnule vladajuće elite, koje nas pokušavaju samo iskoristiti i ništa drugo. Bez obzira na sve ili na izborni rezultat, moja kandidatutura će dokazati da je došlo takvo vrijeme. Crveni alarm se upalio, a vremena za spasavanje je sve manje. Doći će do formiranja Ministarstva dijaspore, do bolje upotrebe diplomatsko-konzularne mreže, do riješenja imovinsko-pravnih pitanja naših ljudi u inostranstvu, do ulaganja naših ljudi u domovinu. Patriote BiH će pokazati da je došlo vrijeme za kvaliteniji odnos prema njima, i primorat ćemo bh.vlasti da reaguju u korist boraca i običnih građana. Prvi potezi moraju biti ekomski i životno-praktični, to će ujediniti sve u BiH, jer „gladan stomak“ ne pita za nacionalnost ili neka slična pitanja, tjera nas na puno više. Zato je moje mišljenje da će gladni ljudi koji su u većini u BiH, nažalost, ujediniti BiH iz čiste potrebe i interesa. To je šansa da preko praktičnih pitanja jačamo integritet, suverenitet i nezavisnost BiH. Pravi ljudi za rješenje ovoga pitanja su patriote, koji se nisu iskvarili, patriote koje nisu zloupotrebljene, patriote koje se ne daju kupiti. Prave patriote BiH su već jednom dokazale kako se brani BiH kada je životno ugorožena, u miru su ostali časni, i sada kada se ponovo ukazala potreba da patriote izađu na crtu, patriote će dokazati da se ničega osim Boga ne boje i da mogu napraviti dobro, iako su ih mnogi otpisali.


U aktuelnoj globalnoj sferi programski su podjeljenja bh. udruženja u dijaspori i udruženja u BiH - i rijetki su primjeri uspješne programske saradnje, naročito u dugoročnom kontekstu. Da li će Saveza „INTEGRIJUM“ promovisati modalitete uvezane ili umrežene programske saradnje udrženja iz matice i dijaspore?

BAJRAMOVIĆ: Savez udruženja “Integrium” ima dosta dodirnih tačaka sa domovinom koje su u poodmaklom stadiumu razvoja. Tu su u prvom planu „Nikad više“ i „Novi dan“. Na tom planu mi ne smijemo stati i svakako da će biti umrežavanja i programske saradnje sa domovinom.


Predhodno pitnje je postavljeno jer postojeće organizacije bh. dijaspore, koje sebe nazivaju „krovnim“, u širem ili užem smislu, proteklih decenija, faktički, „bavile su se sobom“, i nisu progrmaski djelovali na teritriji Bosne i Hercegovine. Vjerovatno da su tu razlozi što osnivate novi „Savez bh. udruženja“ u Švedskoj, koji se logički mogu pojmiti, ili je nešto drugo u pitanju?

BAJRAMOVIĆ: Svakako da ne bi bilo potrebe za “Integrium”-om da su se druge, tzv. „krovne organizacije“, bavile pitanjima od interesa građana po svim segmentima djelovanja. Mi smo tu da ispravimo nastalu grešku. Bit će nas aBd više i u BiH sa projektima raznih sadržaja - nauka, sport, kultura itd. Nadamo se da će i ostale „krovne organizacije“ prihvatiti dijalog i da zajedno pokušamo ujediniti dijasporu na svim poljima.

 

U ovom momentu postoji dilema: hoće li „INTEGRIJUM“ imati dovoljno kreativnih resursa - osim iskazane odvažnosti da promovira nove principe u organizovanju bh. dijaspore - da se nosi sa otporima onih koji su u proteklim decenijama propustili priliku da budu nosioci progresivnih angažana na relaciji domovina-dijaspora?

BAJRAMOVIĆ: Ima otpora, to je neminovno kad se bilo šta novo unosi u staru sredinu, ali “Integrium” ima kadrove koji su u stanju snagom intelekta i kreativnosti, kroz realizaciju zacrtanih programskih ciljeva ostvariti zadate projekte u punom kapacitetu. Svakako “Integrium” nije formiran radi sebe, već da bude u funkciji građana BiH dijaspore i domovine.


Uspjeh bh. fudbalske reprezentacije plasmanom na SP u Brazilu vidim i doživljavam kao kreativnu sinergiju resursa matice i dijaspore. Da li smatrate da je to izuzetak ili treba da posluži kao modalitet progesa i u ostalima sferama bh. društva?

BAJRAMOVIĆ: Navedeno je jedan mali dio oko čega se ne treba trošiti riječi, to je nešto gdje se ne pominju naprijed navedene razlike, ali postoji pored sporta, mnogo toga što će aBd biti ili poslužiti kao kohezioni faktor u našim odnosim, a to su kultura i ekonomija. Kad kažem kultura, mislim prije svega da je potrebno prenijeti iz uređenih zemalja dosta toga - gužve na šalterima, kulturu u ishrani, kulturu dijaloga, kulturu u saobraćaju, pa i kulturu političkog ponašanja itd.


Poštovani gosp. Bajramoviću, uz želje da vaši angažmani budu uspješni, zahvaljujem Vam se na razgovoru.

BAJRAMOVIĆ: Hvala i Vama g.Osmanbašić i hvala KNS-u

 

 


KNS/17.09.2014.

O nama

Aktivnosti koje je Udruženeje realiziralo samostalno ili u saradnji sa drugima spadaju u arhivsku građu čime se dokumentuju programske aktivnosti KNS-a tokom svog društvenog angažmana na polju kulture i umjetnosti.

Tokom javnog djelovanja udruženje je otvaralo prostor za autorsku prezantaciju umjetničkog stvaralaštva mladih autora koji su uobličavali lični umjetnički izražaj u konkretno oblikovane ideje u vidu javnih manifestacija - putem kojih se prezentiraju umjetnička djela i radovi, kako članova KNS-a, tako i suradnika.

Get in touch

Kontakt

Udruženje za kulturu
– Nova svjetlost
Džamijska 9, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
+ 387 61 524 505
kns_sarajevo@yahoo.com

Facebook stranica