IZAZOVI ZA BUDUĆNOST KULTURE I UM JETNOSTI

U BOSNI I HERCEGOVINI

(kraći osvt na izlaganje br.177 od 3.5.2025.godine)

 

Autor: Ibrahim Osmanbašić

U današnjem vremenu, kada društvo prolazi kroz duboke krize i izazove, tema položaja i budućnosti kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini postaje sve važnija. Izladanje na temu: „Deklaracija za unapređenje statusa kulture i umjetnosti“-br.41, u klopu net-serijala „Meditacije na teme iz sfere umjetnosti i politike“, koji je krenuo 2022. godine i stigao do 177 epizode,  ukazuje na sistemske probleme i ističe neophodnost koordiniranih i dugoročnih rješenja. U nastavku izdvajamo samo najvažnije poruke i izazove koji se nameću pred društvo i vlasti iz cjelovitog izlaganja.

Marginalizacija i kulturocid: Sistematski problemi u sferi kulture i umjetnosti u BiH već decenijama bivaju marginalizovani i ignorisani od strane političkih struktura. Institucije i vlasti provode politiku kontinuiranog kulturocida – zatiranja i zatvaranja kulturnih institucija, zatim zatvaranje prostora za kreativno umjetničko izražavanje i javno prezentiranje. Ovakvo stanje ne može se opravdati ni jednom političkom ili ekonomskom krizom; ono je odraz sistemske nebrige i destruktivnih politika koje uništavaju temelje društvenog identiteta.

Politički kontekst i akutokratija: Autokratizam unutar političkih stranaka, nekompetentnost i sistemsko urušavanje demokratskih principa glavni su izazovi. Političari često koriste sistem za lični i stranački profit, ignorišući interese društva i umjetnika. Sistem koji omogućava da se funkcije vrše bez znanja i odgovornosti, vodi ka haosu i gubitku identiteta države. Sistem koji štiti autokrate i omogućava im imunitet i bezakonje, ugrožava opstanak kulturnog i društvenog identiteta.

Zakonodavstvo i institucionalni izazovi: Nedostatak zakona o kulturi na nivou glavnog grada i države ključni je problem. U poređenju sa zakonima o sportu koji se kontinuirano unapređuju, sektor kulture je gotovo bez zakonske zaštite i regulative. Potrebno je uspostaviti kulturni parlament, osnažiti institucije i uskladiti zakonodavstvo sa evropskim standardima. Bez pravnog okvira, razvoj kulture ostaje na nivou puke verbalnosti.

Status i položaj umjetnika: Umjetnici su organizovani kroz nevladine organizacije koje često nemaju isti pravni i finansijski status kao profitne firme ili institucije. Oni su često u teškom položaju, bez stabilnosti i podrške, a njihova prava i autorska zaštićenost su nedovoljno regulisani. Potrebno je jače zakonodavstvo koje će zaštititi njihova prava i obezbijediti uvjete za rad.

Dijaspora kao faktor promjena: Dijaspora je od velikog značaja za društveno-ekonomski razvoj BiH, ali njena uloga je često zanemarena ili zloupotrebljavana. Postoji problem u transparentnosti finansijskih tokova i nedostatak jasnih strategija za uključivanje dijaspore u razvoj društva i kulture. Uloga dijaspore mora biti definisana i sistemski iskorištena za oporavak i razvoj države. U tom pogledu su odgovorne političke stranke koji manipulišu institucijama – a  raazučaranje neefikasnošću državne nastanje na nivou društvenih odnosa i emotivnog naboja građana i dijaspore.

Društvena svijest i edukacija: Tekst ističe važnost edukacije, nauke i umjetnosti za razvoj društva. Potrebno je uključiti intelektualce, akademike i kulturne radnike u javne diskurse i procese donošenja odluka. Kroz obrazovanje i kulturu, stvara se identitet i društvena kohezija.

Preporuke za budućnost: Predlaže se donošenje Deklaracije koja bi obuhvatila sve elemente za unapređenje statusa kulture i umjetnosti. Osim toga, potrebno je uspostaviti institucionalne reforme, uključiti stručnjake i aktivirati društvene aktere. Obilježavanje Dana kulturni BiH, konkursi za mlade umjetnike, očuvanje kulturnog identiteta i jačanje kulturnih i umjetničkih institucija, samo su neki od konkretnih koraka koji su usmjereni ka unapređenju odnosa društva prema umjetničkoj kreaciji i kultturnoj baštni - kao temelju harmonizirane  društvene zajednice.

Politička kriza i društveni izazovi:Tekst analizira duboku političku krizu, sistemsku korupciju, neznanje i destruktivne odnose unutar vlasti. Narušeni su principi demokratije, a institucije su ugrožene. Ključno je da društvo i vlast prepoznaju da je stanje u kulturi odraz ukupnog društvenog ambijenta, te da je rješenje u sistemskim promjenama i odgovornosti svih aktera.

Zaključak: Stanje u sektoru kulture u BiH traži hitnu i koordiniranu akciju. Potrebno je donošenje zakona, osnivanje kulturnog parlamenta, aktivno uključivanje umjetnika i društvenih aktera, te jačanje institucija. Kultura je temelj identiteta i opstanka države, a njena zaštita i promocija su od suštinskog značaja za budućnost Bosne i Hercegovine.

Otvoren poziv za konstruktivan općedruštveni aktivizma se odnosi na svjesno i odlučno djelovanje svih društvenih slojeva, jer bez snažne kulture, država ostaje bez svog identiteta i budućnosti. Vrijeme je da se odgovorni probude, da prepoznaju svoju ulogu i da kroz konkretne korake i dijalog krenu ka boljoj, pravičnoj i umjetnički bogatijoj Bosni i Hercegovini.

 

...........

Biografija i bibliografija

IBRAHIM OSMANBAŠIĆ rođen je 1964. godine u Janji, Bosna i Hercegovina. Osnovnu i srednju školu završio u Sarajevu. Ostvario višedecenijski javni društveni angažman organizujući brojne kulturno-umjetničke manifestacije. Učesnik međunarodnih književnih manifestacija, a poetska i dramska djela su mu prevođena na slovenački i bugarski jezik. Poetski i prozni radovi objavljeni su mu u raznim zajedničkim zbirkama, almanasima, antologijama i web-portalima u BiH i inostranstvu.

Autorski se izražava u sferi muzike, slikarstva, književnosti i teatra. Idejni je tvorac i jedan od osnivača Udruženja za kulturu –Nova svjetlost (KNS), gdje obavlja funkciju predsjednika udruženja.

Urednik preko12o knjiga i publikacija. Autor je preko sedamdeset predgovora, recenzija i književnih osvrta koji su publikovani u raznim formama u BiH i inostranstvu. Jedan je od utemeljivača kulturnih manifestacija:„“KNS Međunarodni književni susreti“, koja se u kontinuitetu održava od 2007. godine i „Balkanska pjesnička unija“,koja djeluje od 2020. godine.

Objavljena djela:

1. Kapije sjenki (2008./poezija);
2. Ideja bez stalnog mjesta boravka (2012./proza i poezija);
3. Čuvar tajne (2015./prozno-poetsko djelo);
4. Gravitacija poezije / “Гравитацията на поезията“ (2015./dvojezična zbirka poezije na bosanskom i bugarskom jeziku).
5. Živi plamen poezije (2017./poezija);
6. Zašto neću reći neke činjenice (2021./poezija)
7. Pjesma na tronu (2022./poezija)
8. Zaljubljeni zmaj (2023./poezija)

DRAME: Izlaz (1989., prijevod na slovenački); Znakovi vremena (1995); Šta je sa tom muzikom? (2003.); i Ilhamija i riječ (2012., prijevod na slovenački).

 Dobitnik međunarodne nagrade Književno pero za 2013. god. od Hrvatskog književnog društva/Rijeka i drugih priznanja za književnost i kulturno-umjetničke angažmane.

Živi i radi u Sarajevu.

-----------------------

KNS/ 4.5.2025.g.