BAJRAMSKI ŠEŠIR
(iz knjige “Benjaminovo pismo”)
Autorica: Edina Heldić Smailagić
U jednom neobičnom kraljevstvu, neobično sličnom zemaljskom, živjela je jedna princeza. Bila je kao i svaka druga princeza. Jedina razlika između nje i drugih princeza se ogledala u njenoj kumi, dosuđenoj na rođenju. Autentičnoj, neshvaćenoj i odbačenoj Šeširvili, Šejla je bila jedino kumče, dok su druge vile imale po nekoliko princeza u zaštiti. Šejlina majka je to željela, i njen izbor je mnoge zaprepastio.
-Od toliko vila i čudesnih im darova i moći, ona je izabrala tu čudakinju s šeširima?! Ona i nema moć. Ima samo te šešire. Dio je vilinske loze, i ako ničim nije zaslužila da je zovemo vilom, mi je zovemo. Kako je mogla da nju izabere?
Šejlina majka nikad nije dala odgovor na pitanja koja su je obasipala. Na samrti je rekla: „Šeširi će spasiti svijet. Ne mijenjam svoju odluku. Šejla pripada Šeširvili.“ Na velikom vijeću vila i vilenjaka Šeširvili su saopštili da je konačno dobila kumče, pomalo zabrinuti jer Šeširvila nikad nije brinula ni o čemu. Nije imala ni posebnu moć. Živjela je u Šeširšumi, okružena svojim šarenim šeširima. Kad bi se pojavljivala među vilama i ljudima izazivala je opštu pažnju svojim raskošnim oblicima šešira, perjem i bojama. Kad je kraljica majka izgubila prvu bebu i svi se obukli u crno, Šeširvila se obukla u ljubičasto i tako se pojavila na posljednjem ispraćaju. Sramotno! Kada je kraljevstvo bilo u dugodišnjem ratu, ona je svaki dan dolazila pred kraljevsku vojsku i šetala zlatno-žuti šešir. Dočekivali ih je u crvenom šeširu s zelenim perjem i lišćem njene šume. Skaradno! Kada je zaraza ušla u svijet ljudi i kad su sve vile ljuljuškale svoje štićenike u svojim skrivenim domovima, ona je bila vani. Pričalo se da je tad napravila hiljadu malih šešira za drveća, pa je od tad taj dio šume dobilo ime Šeširšuma. Ona je bila čudakinja, za sve, pa i za one kojima su ljudi dali čudnovate osobine. Vijest da je lijepa Šejla njeno kumče je prenerazilo i svijet vilenjaka i ljudi. Šejla je rasla podijeljena između ljubavi prema kumi, i netrpeljivosti i nepovjerenju prema njoj od strane drugih. Bila je već djevojka kad je njihovo kraljevstvo pogodila strašna i gladna zvijer. Delegacija vilenjaka i ljudi je izašla ispred zvijer i pitala kako da joj ugode.
- Želim da pojedem vašu radost. Vaš praznik. Bajram! Ili to ili vaši životi!
Kad su čuli tu pretnju, zemlja se zatresla od smijeha vile i vilenjaka, i ljudi.
- Praznik se ne može pojesti. Ti ako možeš ga pojedi! Dopušteno ti je.
To jedino nije bilo smiješno Šeširvili, koja se odmah pojavila pred Glavnim vijećem tražeći da povuku odluku i da shvate opasnost koja leži iza njihovog ponašanja. Kad su je izbacili vani, ona se vratila i time prekršila vilinski kodeks. Kazna je bila tolika (jedva su dočekali da joj se to desi) da kad ju je čula Šeširvila je po prvi put skinula svoj šešir. Oduzeli su joj Šejlu. Proglasili je ludom i protjerali zauvijek u Šeširšumu. Od tog dana je niko nije vidio, a i svi su bili zaokupljeni praznikom koji im galopira u susret. Šejla je jako patila. Dodijelili su joj vilu koja može s čarobnim štapićem da otjera oblake i vrati Sunce.
Kad je došao Bajram, zvijer je stvarno skočila i pojela ga, kao što je rekla. Svi su izašli iz kuća i dvoraca, vile, vilenjaci i ljudi. Na licima im je zasijao strah i nevjerica. Tad su shvatili da su dopustili da se to desi. Lako i bez borbe. Zapalili su ogromnu vatru i bacali u nju svoje suze pokajanja, bol i gorčinu. Od pepela uspomena su šarala svoja lica i tijela. Šejla se onda sjetila svoje kume i zatražila da je Glavno vijeće vrati u njihov svijet, da bar može s njima oplakivati zlu kob. Ne, nikako sama u toj šumi. Vile i vilenjaci su se složili s tim. Ubrzo su je mogli vidjeti kako dolazi iz daljine. Na glavi je nosila veliki zeleni šešir prošaran svim drugim bojama. U tom mraku i mukama, u tom crnilu stajala je ona, sva u zelenoj čohi i svili, držeći se za svoj šešir, smiješeći se na svoj zagonetni način...
-Kumo, vjerovatno ne znaš. Desilo se! Pojeo je Bajram –plačući je rekla Šejla.
Tad se Šeširvila popela na jedno uzvišenje, kako bi svi mogli da je vide i čuju. Skinula je svoj veliki zeleni šešir i rekla:
- Pogledajte u njega. U njemu su sva vaša sjećanja na Bajram. To je Bajramski šešir. Zavirite unutra. Uspomene vam niko ne može oteti. Povjerujte mi i pogledajte u šešir. Stvorimo praznik ponovo! Zajedno!
Šejla je prišla prva i vidjela svoju prvu lutku, koju je dobila od oca. Šejlina nova vila je prišla i vidjela baklavu svoje stare nane, čiji recept uporno pokušava da prati, ali joj ne ide. Baklava joj nikad nije kao njena. Glavni vilenjak je vidio Bajram Šejline majke i to onaj kad je izgubila bebu. On joj je donio čarobni lijek, kojeg je ona odbila govoreći da je od luckaste Šeširvile dobila poseban šešir, koje samo nose prave majke. Stavila ga je na glavu i rekla da smrt nije kraj. Svi su prišli i zagledali se u unutrašnjost velikog zelenog šešira- Bajramskog šešira. Kad je i posljedna osoba pogledala unutra, ugasili su vatru i sjeli na toplu zemlju s svojim oživljenim sjećanjima. Što su duže se sjećali, rasla je radost i odjednom su zapjevali, tek tako, lako i zajedno, Staru Bajramsku pjesmu!
Šeširvila je tad vratila svoj šešir na glavu.
-Praznik je ponovo naš!
I tako bi. U jednom kraljevstvu, neobično sličnom našem zemljskom... Do kraja života su Šejla i Šeširvila živjele zajedno, mijenjale i šetale šešire...Ona više nikom nije bila čudna. Sad su znali da u njenim šeširima žive svijetovi koji oni nisu ni vidjeli i da je njena moć pozitivna misao. Od njene Šeširšume su napravili muzej u koji svako može ući i viriti u njene bezbrojne šešire. Šejla je uz pomoć svoje čarobne kume postala najpozitivnija i najveća kraljica svih vremena. I da, luda zvijer koja je pojela Bajram je krišom pogledala u zeleni šešir i vidjela kako je nekad provodila Bajram s svojom porodicom, koje već dugo nema... Vidjela da je iz sopstvene tuge pojela Bajram. Sklopila je savez s svijetom ljudi i vilenjaka i slavila od tad svaki Bajram s njima.
..........
Edina Heldić Smailagić je rođena 1982. godine u Banjoj Luci. Majka i supruga. Vizionar i kreator. Magistar psiholoških nauka i član Udruzenja knjizevnika RS.
Vodi psihološko savjetovalište “Čarobna igra ljubavi”.
KNSINFO/11.3.20254.g.