ŽENE STVARAOCI NA STAZI DO BH. BIOGRAFSKOG LEKSIKONA
Piše: Dr. Enes Kujundžić
Svjedoci smo da biografski leksikoni, bibliografije i leksikografski izvori općenito kod nas nisu posebno naklonjeni životopisima žena i njihovom stvaralaštvu, bilo da su one objekat dokumentarnog pamćenja ili su stekle javnu promociju kao istaknute ličnosti odnosno prepoznatljivi kreativni subjekti u različtim područjima ljudskog znanja i iskustva. U dokumentima akumulirano pamćenje balade o Hasanaginici i intelektualni tragovi rezonance koju je ona izazvala u evropskom intelektualnom ambijentu posebno jezičko-kulturnom je čekalo dva stoljeća da bude koliko toliko uokvireno u jednu bibliografiju u prvom redu zahvaljujući izuzetnom tragalačkom naporu dvojice autora - Alije Isakovića iz Sarajeva i Mustfe Ćemana iz Tešnja. Obim popisane literature generirane na tragu utjecaja koji je na literarnom planu, tokom dva stoljeća, proizvela balada Hasanaginica odredio je kako status glavnog lika u baladi i u poimanju njenih prevodilaca i istraživača uvjerljivo ih podsjećajući na društvene okolnosti u kojima je ona nastala.