Sanjin Šahmanović

Kulturno- etička odrednica kao paradigma za BIH; dekonstruiranje svijesti

Piše: Sanjin Šahmanović

                                                                 Sažetak

Balkanski prostor, posebno naša zemlja imali su veliki istorijski i kulturni pečat sa istoka i zapada. Naslijeđena povijest u kombinaciji s epohom socijalizma i estetskim dostignućima modernih i postmodernih pokreta u kulturi pomiješana sa sadašnjim zbivanjima, narušavaju kulturne i političke tokove u postkonfliktnom društvu Bosne i Hercegovine. Sva ta baština nije parcijalna, niti kolektivna na etničkom principu. Umjetnici iz različitih sredina dali su taj jedinstveni pečat postovima modernih kulturnih pokreta, ali još uvijek opterećen duhovima jugoslavenske prošlosti i djelomičnim interesom svake etničke grupe. Podeljena u stvarnosti, ali nedeljiva svojom supstancom i istorijskom porukom, kulturno naslijeđe je preživjelo enorman napad na samosvijest i simbole ove kulture. Kulturni radnici i umjetnici iz Bosne su, isključivo iz doba Jugoslavije, producirali su i dali značajan doprinos u kinematografiji, muzici i književnosti u bivšoj državi te širom svijeta. Neke od ovih dostignuća, u kulturnom sjećanju ove zemlje, postaju teret za njenu sadašnjost i moguća nova promjena u društvenoj, kulturnoj i političkoj budućnosti. Važno pitanje koje se postavlja jeste kako se ova kulturna pozadina sa svim njenim proizvodima iz duge istorije može uzeti za novu paradigmu socijalnog dijaloga i pomirenja između tih umjetnika i drugih relevantnih nosilaca društvenih, procesa kako bi se prevladala parcijalizirana svijesti pojedinaca i grupa, sadašnjeg trenutka, smatrajući da mnogi od njih još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, kakve su biografije i doprinos pojedinaca u tom smislu.

 

Ključne riječi: Identiteti, kulturna memorija, paradigma, koegzistecija, samosvijest

Slična pitanja moraju biti postavljena na institucionalnom i kulturnom nivou donosilaca odluka, ali ne u politici, nego u tim visokim umjetničkim krugovima za novi pristup, što znači stvoriti određeni „kulturni ustav“ za buduće djelovanje i koegzistenciju. Ovaj uticaj se danas može osjetiti i to na značajan način. Kultura tako malog prostora imala je svijetski značajna dostignuća. Sami učesnici, nazvat ćemo ih kulturnim radnicima prema terminologiji tog vremena, koji su nastojali prikazati jedinstveni način života, emocije i svijest ovog prostora, ostavili su jak pečat koji se danas odražava u različitim oblicima. Aktivnosti koje stvaraju nova društvena pitanja o njihovoj ulozi, s obzirom na to da su akteri odrastali i formirali se u vremenu uspona socijalističkog samoupravljanja, krize šezdesetih, i ekonomskog uzleta u sedeamdesetim, sve do novog vala koji prati književnost, muziku, i film.

Danas ti umjetnici na jednoj strani kreiraju paradigmu stranu onome što su vjerovali zarad neke lažne simbolike dnevno – političkog jadikovanja.

 

Faze razvoja memorijskog

Stvarani identitet i duhovnost ovog prostora potirana je dugi niz stoljeća od prvih zajednica u Europi (Stolac, Butmirska kultura) sve do Ilirskog perioda i Rimskog osvajanja, da bi pečat posebnosti dobila u srednjem vijeku, premda bez mogućnosti osnaživanja te svijesti zbog uvijek snažnijih i velikih osvajača koji dolaze ili prolaze ovim prostorom. Važan doprinos nastanku i deosmanizaciji bosanske samobitnosti pojavljuju se u književnosti, orijentirajući se van imperijalnog kruga uz sublimaciju bosanskog izraza, gradeći autohtoni izričaj. Jedna vrsta vakuuma osjeti se i danas prevashodno u djelovanju onih koji ga drže vlastitim usponom na uštrb legitimacije jedinstvene kulture i kulturnog kao osnove za građenje odnosa na domaćem i međunarodnom planu.

Razni pokreti i incijative poput pokreta za autonomiju, završavali su neuspjehom ili zaboravom zbog sluganstva i nepoznavanja vlastite povijesti i naslijeđa zanemarenog stoljećima. Na području bivše države i dalje zaokupljene teretom Drugog svjetskog rata i kursa koji oblikuje umjetničku i kulturnu sferu na nov način sa uticajem istočnog bloka i novih stremljenja sa zapada. Teška politička legitimacija, ratna i poslijeratna zbivanja, ideologija, istorijski mitovi, ratni zločini i druga dnevna politička pitanja. Sve zajedno komplikuje situaciju u državi koja se mijenja, interferira, i ohrabruje nove mitove. U nastojanju da se dekonstruira period društveno-kulturnog razvoja u eri socijalizma, i prije, institucije koje su učestvovale na mnogim događajima u zemlji i van zemlje, pojedinci i grupe koje su oblikovale naučni, kulturni, ekonomski, javni i medijski prostor bile su isprepletene sa tenzijama u društvu. Pojedini umjetnici gostujući u različtim medijima, nastoje “rekonstruirati” taj neponovljivi kulturni imidž Bosne i Hercegovine koji je vladao tijekom 70 i 80-ih godina 20. stoljeća, stvarajući svojevrsni postmoderni “ideocentrizam” koji se koristi u svakodnevnim političkim prepirkama i rekonstrukcijama onoga što se dogodilo i zašto se dogodilo.”

S druge strane, takvo tumačenje bliže i dalje historije direktno utječu na cijeli sistem vrijednosti koji nije mainstream, ali on živi kao oblik nelustrirane ideološke svijesti koja postaje glasnogovornik nove težnje i ohrabrujući nove nesuglasice odozdo prema gore, sve do političkih interpretacija. Upravo je taj odnos koji se ne može svesti na kulturu i njene produkte, važna determinanta događaja koji preplavljuju političku, ekonomsku i svaku drugu sferu kulture i doslovno su protiv konačnog čina ove predstave. Jezgra zajedničkih etičkih principa je oteta i permamnentno proizvodi maskirane etno-konfesionalne eskluzivističke narative.

Kultura je upravo taj faktor integracije u Bosni i Hercegovini što ga čini jedinstvenim, iako malim, ali prilično rasprostranjenim u svijetu i kreativnim potencijalom prilično moćnom mediju. Jedinstveni kulturni prostor koji nije zasnovan na zajedničkim prostorima na kojima sam ukazao, ne samo na period socijalizma, već i mnogo duže, od srednjeg vijeka, gdje je bosanska kultura dobila pečat autonomnog suživota tri konfesije i krstjanstva koji je bio jedina državna religija u Evropi u to vrijeme, uz tri etničke grupe koje čine ovu kulturu još bogatijom sa svim drugim raznolikostima. Perspektiva i značaj mitologije kroz istoriografiju odražava kulturni i umjetnički pokret, razni povijesni događaji su još uvijek nejasni i stvaraju dodatna pitanja i kontroverze, a tiču se razdoblja 80-ih prošlog stoljeća. Ponekad se čini da kultura i različiti oblici umjetnosti iz perspektive mlađih generacija, komuniciraju i pokušavaju stvoriti novi oblik dijaloga, kao što je to slučaj u drugim sferama.

Rekonstrukcija kulture i stapanje različitosti čine istinski značajna dostignuća uključujući i područje Bosne i Hercegovine kroz istoriju, pa čak i danas odražavaju utjecaje istoka i zapada, koji se zamjenjuju na njenom tlu. To je autentično hronološki slijed može se pratiti natrag od praistorijskog doba, sve do srednjovjekovne bosanske države, uticaja Rima i Carigrada, Otomanske i Austro – Ugarske imperije te perioda prve i druge Jugoslavije kroz samoupravljanje, uz specifičan oblik socijalizma i rađanje nove kulturne elite u previranjima i novoj formi izražavanja interpretirajući aktuealnu društvenu zbilju.

 

Zaključak

U Bosni i Hercegovini kulturno pitanje dobija još nekoliko dimenzija u svijetlu trenutne situacije, razdvajanja određenih kulturnih institucija, nemogućnosti finansiranja, nedostatka novih projekata i svođenje kulture i njenih protagonista na statističku grešku, za različite svrhe od strane političkih elita. Upravo te elite ignorišu ili koriste kulturu i njene proizvode za sopstvene potrebe na nov način, “orkestrirajući” istoriju i dnevna politička pitanja koja umjetnost može da uobliči i predstavi u novom svjetlu, međutim od poticanja prosečnog, “konzumenti” se pretvaraju u glasače. Ovakva fragmentacija kulturnog simbolizma i politike od strane kolektiva podupire podjelu u sferi kulture, dijeleći bogatu kulturnu baštinu čitave memorije za razne svrhe. Ova faza postaje lišena bilo kakve estetske i umjetničke vrijednosti koja može da širi sferu određenih kulturnih segmenata i poimanja kulturnog kao jedne nove društvene svijesti. Književnost je uvijek sjajan primjer očuvanja tog prostora, koji po svojoj funkciji odražava individualnu svijest, doživljaj i poniranje u različite oblike svjetova i likova. Predratni i poslijeratni period uveliko se razlikuju ne samo zbog okruženja, već i zbog snažnijeg utjecaja i napora na kanale kulturnih proizvoda i njegovog krajnjeg cilja ili barem pogrešno shvaćenog i osuđivanog od strane onih gledatelja ili slušatelja koji su osujetili kulturni doprinos.

Bilo bi poželjno da se diskusija vrati na onu stranu koja nije obojena ideološkim ili nacionalnim diskursom u interpretaciji, ponovnoj evaluaciji i, veoma značajno, novim istraživanjima i naučnim otkričima bogatog više milenijskog naslijeđa. Pokretačka snaga ideje nije destrukcija već konstrukcija nove zbilje koja već pati i traži izlaz, ukoliko nema te energije proističe da konflikt opstaje, produžava vijek trajanja i zadobija novu energiju u stvarnosti. Ono što je jednostavnije od mogućnosti, postalo je utopija realnosti izgubljena paradigma stvaranja bitka od nebitka.

Mogućnost za obrat je i potpuno odustajanje od sudjelovanja u tome bez pogovora, kroz snažnu borbu i otpor prema zidovima koji se grade u nama i pred nama i sa kojima treba živjeti za nekoga lakše za nekoga teže, mada ignorancija često vodi iz očekivanog u neželjeni, a možda i sasvim novi smjer kretanja, koji polazi od samopriznavanja i prihvatanja pluralosti identiteta.

sanjinsah@gmail.com

 

Literatura:

Maslov, H.A. (1982)., Motivacija i ličnost, Nolit, Beograd

Pennington, D.C. (1997)., Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap, Zagreb

Đorđević, M., (1996), Sociologija, Naučna knjiga , Beograd

Fromm, E., (1976), Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb

Repovac, H., (2003), Socioligija simboličke kulture, Magistrat, Sarajevo

Adorno., M., (1990), Tri studije o Hegelu, Veselin Masčeša- Svjetlost, Sarajevo

Dunđerović, R. (2005). Osnove menadžerske psihologije, Fakultet za menadžment, Novi SadMeyer, H. (2005). Šta je dobra nastava, Erudita, ZagrebHavelka, N (1998), Vrijednosna orijentacija adolescenata, Vrijednosti i kontekst, Institut za psihologiju, Filozofski fakultet, BeogradMaslov, HA (1982)., Motivacija i ličnost, Nolit, BeogradPennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap, ZagrebRot, N. (1980). Osnove socijalne psihologije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

KNSINFO/19.5.

………………….

Sanjin Šahmanović, MA Nastavnički fakultet “Džemal Bijedić”
Urednik, inicijator časopisa “Manifesto”
Novinar “Dnevni list” Mostar
Dopisnik Mreža mira, Portal Tačno.net, Preporod IN

BIBLIOGRAFIJA
1. Abrakadabrašević časopis, „Socijalni protest“, Mostar, 2003
2. „Novoblokovski svijet i društvena stvarnost“, Nastavnički fakultet, Univerzitet „Džemal
Bijedić“ Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu 2011, Mostar
3. "Povezanost opaženih karakteristika nastavnika i
vrijednosnih orijentacija / stilovi studenata, Fakultetski časopis „Pregled“ Univerziteta u
Sarajevu, 2016
4. „Korelacija između kvaliteta predavanja, karakteristika nastavnika i
motivacije ka postignuću “, Univerzitet„ Džemal Bijedić “, Mostar, 2015
5. . Izgubljena kulturna baština: Autohtonost duhovnog puta starih Bošnjana, BZK Godišnjak-
Preporod Sarajevo, 2018
6. Tehnologija i znanje kao promjena, što donosi budućnost? "Savremena nastava 1" – stručna
knjiga iz oblasti obrazovanja, Oaza znanja, Crna Gora, 2019
7. Od slobode do postmoderne retradicionalizacije ; Laicizam i četvrta politička teorija kao novi
zidovi. 2022; Časopis za znanost, umjetnost i vjeru , Međunarodna akademija znanosti i
umjetnosti BiH, 1 (2-4):199-202.
8. Commentary; System and Justice: The Cyclicality of Wars and Hybrid Modeling for the
Purpose of Domination through Economic Power Games , Journal for science, art and religion,
IANU BIH, 2025
9. A priori naučno-popularni časopis; Objektivistički racio i sreća, Broj 5, sveska 1 2025, Banja
Luka

Pridruženi član Intenacionalne akademije nauka i umjetnosti BIH

Knjige:
1. „Mitovi društvene svijesti“, 2015, Mostar
2. „Znakovi ruha“, Mostar, 2021
3. „Qalander“, Dobra knjiga, Sarajevo, 2024

Zbirke poezije:
1. 120 poetskih jednačina, KNS. Sarajevo, Grupa autora 2025
2. Sarajevo ljubavi moja, KNS Sarajevo, Međunarodni pjesnički susreti 2025

Prikaz knjige:
1. „Naša filozofija“, Časopis za kulturu, religiju i filozofiju Logos, Tuzla, 2015

Uvodnik:
1. O kratkim književnim formama, Institut Inaku, Makedonija, 2021