SARAJEVO TREBA EFIKASNIJI MODEL UPRAVLJANJA

Razmišljanje o reformi Gradske uprave, ulozi gradonačelnika i odgovornosti prema građanima

Piše: Ibrahim Osmanbašić

*

Sarajevo je mnogo više od administrativnog središta. Ono je glavni grad Bosne i Hercegovine, prostor susreta različitih kultura, privrednih aktivnosti, obrazovnih i naučnih institucija te važno središte društvenog života. Njegov značaj zahtijeva model upravljanja koji odgovara stvarnim potrebama građana, osigurava bolju koordinaciju javnih poslova i omogućava jasno utvrđivanje odgovornosti za donesene odluke.

Zato smatram da je vrijeme da se ozbiljnije razgovara o funkcionalnosti sadašnjeg modela upravljanja Gradom Sarajevom. Potrebno je otvoriti pitanje efikasnosti Gradske uprave, odnosa između Grada, Kantona i gradskih općina te mogućnosti racionalnije organizacije gradskih institucija.

Ovakvo promišljanje ne treba razumjeti kao osporavanje bilo koje institucije ili pojedinca. Naprotiv, riječ je o potrebi da se postojeći sistem preispita, da se sagledaju njegove prednosti i nedostaci te da se razmotre rješenja koja bi Sarajevu omogućila kvalitetnije upravljanje.

*

Neposredan izbor gradonačelnika kao pitanje demokratske odgovornosti

Jedno od pitanja koje zaslužuje posebnu pažnju jeste mogućnost da se gradonačelnik Sarajeva bira neposredno, glasovima građana.

Smatram da bi o ovom modelu trebalo otvoriti ozbiljnu javnu i stručnu raspravu. Neposredan izbor gradonačelnika mogao bi građanima omogućiti da direktno odlučuju o osobi koja će predstavljati Grad i preuzeti političku odgovornost za njegov razvoj.

Takav model, međutim, ne treba posmatrati izolovano. Potrebno je jasno odrediti ovlaštenja gradonačelnika, njegov odnos prema Gradskom vijeću i Gradskoj upravi te mehanizme kontrole i odgovornosti za rezultate rada.

Demokratski legitimitet nije sam po sebi dovoljan ako nije praćen jasnim nadležnostima i mogućnošću da građani procijene šta je učinjeno, šta nije realizovano i ko za to snosi odgovornost.

Zbog toga neposredan izbor gradonačelnika vidim kao jednu od mogućnosti koju treba razmotriti u okviru šire reforme gradskog upravljanja.

*

Racionalnija i efikasnija Gradska uprava

Cilj reforme trebao bi biti stvaranje sistema u kojem su nadležnosti jasno razgraničene, administrativni postupci jednostavniji, javna sredstva racionalnije korištena, a rezultati rada dostupni građanima.

Smatram da treba ispitati postoje li preklapanja nadležnosti između gradskih, kantonalnih i općinskih institucija, mogu li se pojedini poslovi obavljati efikasnije i kako unaprijediti koordinaciju između različitih nivoa vlasti.

Posebno važnim smatram profesionalizaciju gradske administracije. Zapošljavanje i napredovanje trebaju se zasnivati na stručnosti i transparentnim kriterijima, dok rukovodioci javnih službi trebaju imati jasno definisane obaveze i odgovarati za ostvarene rezultate.

Reforma bi trebala donijeti konkretne koristi: jednostavnije procedure, bolju dostupnost usluga, veću transparentnost budžeta i jasnu odgovornost za realizaciju razvojnih projekata.

Pri tome je važno da se efikasnost ne poistovjeti sa smanjenjem demokratske kontrole. Dobra uprava mora istovremeno biti stručna, djelotvorna, zakonita i odgovorna građanima.

*

Treba preispitati i ulogu Gradskog vijeća

U okviru rasprave o budućnosti Sarajeva potrebno je razmotriti i ulogu Gradskog vijeća, način njegovog rada i odnos prema izvršnim funkcijama Grada.

Pitanje nije samo koliko institucija postoji, nego koje poslove obavljaju, koliko su njihove nadležnosti jasne i da li postojeći institucionalni odnosi daju najbolje rezultate.

Zato smatram opravdanim da se stručno analizira mogućnost reforme rada Gradskog vijeća, preciznijeg razgraničenja njegovih ovlaštenja i nadzorne funkcije te razmotre i druga organizaciona rješenja.

U tom kontekstu, ni pitanje sadašnjeg institucionalnog položaja Gradskog vijeća ne bi trebalo unaprijed isključiti iz rasprave. Ipak, svako razmatranje njegovog ukidanja moralo bi ponuditi uvjerljiv odgovor na pitanje ko bi preuzeo njegove predstavničke, budžetske i kontrolne funkcije.

Ne smatram da je dovoljno promijeniti organizacionu strukturu samo radi promjene. Svako novo rješenje mora biti bolje od postojećeg i mora sačuvati demokratsko predstavljanje građana, kontrolu javnih finansija i mogućnost pozivanja nosilaca javnih funkcija na odgovornost.

*

Reforma treba početi analizom, a ne unaprijed donesenim zaključkom

Vjerujem da bi Sarajevu koristila otvorena javna debata o budućem modelu upravljanja. U njoj bi trebali učestvovati pravni i ekonomski stručnjaci, predstavnici gradskih i kantonalnih institucija, gradske općine, akademska zajednica, civilno društvo i zainteresovani građani.

Potrebno je izraditi uporednu analizu mogućih modela upravljanja, procijeniti njihove pravne i finansijske posljedice te utvrditi koja bi rješenja donijela najviše koristi građanima.

Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti mogućnosti neposrednog izbora gradonačelnika, profesionalizaciji Gradske uprave, jasnijoj raspodjeli nadležnosti i unapređenju mehanizama demokratskog nadzora.

Smatram da bi rezultati takve rasprave trebali biti javno dostupni i upućeni nadležnim institucijama kao stručna osnova za konkretne prijedloge reforme.

Bilo bi korisno da se u taj proces uključe i aktuelne inicijative za reformu lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo, kako bi se prijedlozi za Grad razmatrali u širem institucionalnom kontekstu.

*

Sarajevo treba sistem koji odgovara njegovim građanima

Rasprava o upravljanju Gradom Sarajevom ne bi trebala biti stranačko pitanje niti sredstvo političkog obračuna. Ona je, prije svega, pitanje kvaliteta javnih institucija, odgovornog korištenja javnih sredstava i sposobnosti grada da planira i provodi vlastiti razvoj.

Moje je uvjerenje da Sarajevo treba težiti efikasnijoj Gradskoj upravi, jasnijim odgovornostima, racionalnijoj organizaciji javnih poslova i sistemu u kojem građani imaju veći utjecaj na izbor osobe koja će predstavljati Grad.

Neposredan izbor gradonačelnika, profesionalizacija administracije i preispitivanje odnosa između gradskih institucija trebaju biti teme ozbiljne javne rasprave, a ne unaprijed određeni politički zaključci.

Neophodno je otvoriti prostor za argumente, uporediti različite modele i procijeniti njihove posljedice. Samo tako možemo doći do rješenja koje će biti pravno održivo, finansijski odgovorno i demokratski opravdano.

Sarajevu je potrebna gradska vlast koja je funkcionalna, profesionalna i odgovorna. Put prema takvom sistemu počinje spremnošću da o postojećem modelu otvoreno razgovaramo i da, kada za to postoje opravdani razlozi, imamo hrabrosti da ga mijenjamo.

*

Ibrahim Osmanbašić, predsjednik Udruženja KNS

Sarajevo, 22.10.2026. godine