U sklopu programa manifestacije "14.KNS Međunarodni književni susreti-2025“, Idrizu Hodžiću se dodjeljuje priznanje  "KNS PERO 2025" u kategoriji "Doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti“. Objavivši osam djela Idriz Hodžić se svrstao među autore širokog spektra interesovanja – pišući priloge za razne listove o kulturi i umjetnosti; obrađujući monografije o predjelima, ljudima i društvenim događanjima; autor je značajnog romana „Šapati otvorenih česama“, čije vrijednosti još uvijek čekaju na pronicljive kritičare; autor je potresnog svjedočenja srebreničkog genocida; iz Hodžićevog kreativnog pera nastaje osvježavajuća konceptualna stihozbirka „Zdrav život–dobri ljudi“. Također, značajna doza kreativnosti je sadržana u monumentalonom djelu „Stazama života“, složene strukture i širokog sadržajnog spektra, za koje se navodi da je „autobiografsko, memoarsko, putopisno i književno djelo u povodu navršenih 65 godina života“, a što prestavlja svojevrsni literarni model da se ukoriči cjelokupan ljudski životni put – što će kroz vrijeme svjedočiti o društvenih epohama, ljudskim stremljenjima i pregalaštvu, te o događajima koje treba otrgnuti od zaborava i trajno utisnuti u kolektivnu memoriju, a za šta Hodžić ima intuitivan refleks, dar da prepozna kvalitet i upornost da ideju pretoči u djelo.

Sa proznim i poetskim bravurama, što poput bisera svjetlucaju na Hodžićevim životnim stazama – ovaj neumorni entuzijasta i optimista visoko je na kreativnom književnom nebu utisnuo neizbrisiv trag, čije djelo oslobađa inspiraciju i ostaje zvijezda vodilja koja afirmiše altruizam, patriotizam i bezuslovni humanizam. Stoga je priznanje „KNS PERO“ za doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti pripalo piscu, ali i svojevrsnom književnom kritičaru i kulturnim promotoru -  što pored značajnog kreativnog opusa, nije štedio riječi podrške za kolegice i kolege od pera, a koji su se odvažile otvoriti dušu pred tajnovitom pažnjom javnosti – a gdje odjek dobijaju samo izgovorene riječi iskusnih majstora kreacije – u čijoj galaksiji već odavno svjetluca ime Idriza Hadžića.

 

 

* * * * 

Odlomak iz romana „Šapat otvorenih česama“:

„Konačno, zakačio se za dvije riječi, koje su često ponavljali. Odzvanjale su mu u ušima, kao jeka grmljavine i ezana, kada se stumrači i skoro smrkne usred dana, a grad počne razbijati ljetinu, potirući težački znoj i zavijati u crno i težake i njihov trud i napor. Božija opomena i kazna!
O tim dvjema riječima na dugo i na široko raspredali su zagonetne priče, ponekad dosadne, duže od priča iz hiljadu i jedne noći. Te dvije njihove riječi lebdjele su kao tanki, prozirni, bijeli oblaci u čistom i vedrom nebu. Doticale se, mimoilazile i razdvajale, čak i sudarale, grubo jedna drugoj suprotstavljene, kao dva jarca na brvnu.
Jača riječ, mogla bi da obori slabiju, na klimavim temeljima, ali nikako nije bilo moguće da obje padnu u vodu i ostave ćupriju beznačajnim poprištem samoće. Možda ova njegova misao o usporedbi i snazi njihovih riječi, za koje se zakačio i kojih se čvrsto držao, nije ispravna, ali svejedno, nju voda pod ćuprijom, na kojoj su se sudarale te dvije riječi, ne bi mogla odnijeti i ako bi s njima pala u vodu. Ostajala je s njim.
Uočavao je da je odnos prema ovim dvjema riječima, na momente, dijelio i uznemiravao ljude koji su ih izgovarali, na one koji vjeruju da je Bog Jedan i da Mu nema ravna, koji slijede Knjigu Istine i one, koji su na drugoj strani, ne znajući ni sami zašto su baš na toj strani. Jedni su govorili: «Slučajnost», drugi «sudbina», treći šutjeli, ne zbog toga što nisu imali svoje mišljenje, već iz bojazni da otkriju koliko su plitki?
Na koncu, slagali su se da čovjekov život nije ni slučajan, ni izvan sudbine koja ga prati."

* * * *

 

 

 

 

            Idriz Hodžić, rođen je 15.11. 1948. godine u Donjoj Obodnici (sada u ličnoj karti stoji, samo u Obodnici), općina (Grad) Tuzla.

Obrazovanje:

- Osmogodišnja škola „Ivan Marković Irac“, Breške 1963.

- Učiteljska škola u Tuzli, 1967.

- Prvi stepen Pravnog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, 1976.

- Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, 1982.

- Škola rezervnih oficira pješadije u Bileći, 36. klasa (najbolji pitomac u rangu), 1969/70.

 

Objavljivao je pjesme u Književnom listu „Brazde“, Bijeljina, Časopisu Međurepubličke zajednice kulture „Provincija“, Šabac, Časopisu „Porodica i dijete“, Sarajevo i Listu „Oslobođenje“, Sarajevo.

Autor je koračnice Škole za unutrašnje poslove „Mijo Kerošević Guja“, naslova „Mladosti plava“. Muziku za ovu koračnicu je komponovao tadašnji dirigent Vojnog orkestra Sarajevskog garnizona JNA, August Putarek, a uspješno ju je horski izvodio Hor „Djevojke s Neretve“, iz Konjica, pod dirigovanjem osnivača tog hora, Sergeja Beljajeva, koji je preminuo 11.04.2016. godine, u New Yorku, gdje je živio u poslijeratnom periodu.

Učesnik je VII festivala poezije mladih, Skenderija –Sarajevo, 1973. godine, te na drugim međunarodnim festivalima poezije. Bio je prvi predsjednik Opštinske konferencije književne omladine Novi Grad Sarajevo 1978.–1980. godine.

Bio je pripadnik oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, 1992.-1995. godine, kao  prvoborac–veteran.

 

Objavljena djela:

1)“Obodnica u zagrljaju Majevice 1528-2008.“, monografija zavičaja, Sarajevo, 2009. godine,

2)“Biti i voljeti-Odabrane pjesme“, Sarajevo, 2009. godine,

3)„'Grom' u njedrima Igmana“, monografija o heroju Čedomiru Bati Domuzu, njegovoj porodici i saborcima, Sarajevo, 2011. godine,

4)„Šapati otvorenih česama“, roman, Udruženje za kulturu Novo Sarajevo, Sarajevo, 2011. godine,

5)„Stazama života“ autobiografsko, memoarsko, putopisno i književno djelo u povodu navršenih 65 godina života, Udruženje za kulturu „Nova svjetlost“, Sarajevo, 2014. godine,

6)„Snovi i ostvarenja“, Monografija „Semikema&Hašima Merdića“, Knjižarska kuća „Planjax komerc“, Tešanj, 2016. godine,

7)„Poema o Srebrenici“, Posebno izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Izdavačko-štamparska kuća „Planjax“ doo, Tešanj, 2018. godine, 

8) „Zdrav život - dobri ljudi“ , zbirka poezije; Udruženje za kulturu „Nova svjetlost“, Sarajevo, 2014. godine.

 

Učesnik je Međunarodne kulturne manifestacije Peti, Šesti, Sedmi i Osmi KNS „Međunarodni književni susreti, 2011., 2013., 2015. i 2017. godine. Pjesme su mu objavlje-ne u zbornicima radova učesnika tih susreta, u izdanju Udruženja za kulturu – „Novo Sarajevo“, odnosno „Nova svjetlost“. Zastupljen je u dvije Međunarodne zbirke ljubavne poezije „Tebi za "Valentinovo“, „Kultura snova“, Zagreb, 2015. i 2016. godine, u tri zbornika radova učesnika Međunarodnog festivala poezije „Sarajevo na dlanu“ (pjesme „City Crone“, „Drago Sarajevo“ i „U spomen jednoj sarajevskoj vrani“. Učesnik je Prvih i Drugih međunarodnih susreta autora na Uni, Bihać-Bosanska Krupa, april 2016. i Bihać, septembar 2019. godine, te u Zborniku radova učesnika „Prvih međuna-rodnih susreta autora na Uni, „Riječi Unom teku“, objavljene su mu tri pjesme („Una i ja“, „Najljepša rijeko“ i „Martin brod“).

 

U Godišnjaku „Avlija“ BZK „Preporod“ iz Gračanice uvrštena je njegova priča „Muzika majevičkih vjetrova“, izabrana na javnom konkursu, na koji je prispjelo 110 radova od 57 autora iz osam zemalja.

 

Prikazi njegovih knjiga i pjesama objavljeni su kako slijedi: 

1. Raif Hajdarpašić, Petovjekovna hronika (Idriz Hodžić, Obodnica u zagrljaju Majevice 1528-2008.), Almanah, časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-historijske baštine Bošnjaka/Muslimana, broj 45/46, ISSN 0354-5342, Podgorica, 2009. godine, str.269.

2. Mustafa Polutak, Monografija „Grom u njedrima Igmana“, KORAK , broj 20, str. 173, ISSN 1512-9411, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, juli-septembar 2010. godine

3. Velid Bajramović, brigadir u penziji, Pisati s dušom, KORAK, broj 20, str. 175, ISSN 1512-9411, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, juli-septembar 2010. godine 

4. Đana Mustajbašić, Personifikacija ljudskih i moralnih vrijednosti koje su krasile branitelje države Bosne i Hercegovine – Čedomir Bato Domuz (Idriz Hodžić: „Grom“ u jedrima Igmana, Sarajevo 2010. godine), Almanah, čsopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-historijske naštine Bošnjaka/Musli-mana, broj 51-52, ISSN0354-5342, Podgorica 2011. godine, str. 293.

5. Velid Bajramović, Smisleno tkano Hodžićevo pjesničko djelo (Idriz Hodžić: Biti i voljeti-Odabrane pjesme) Almanah, časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-historijske baštine Bošnjaka/Muslimana, broj 51-52, ISSN 0354-5342, Podgorica, 2011. godine, str. 309

6. Đana Mustajbašić, Idriz Hodžić, hroničar života i vremena, „BH Glas“, glasilo bh. građana koji žive u Danskoj, broj 13, godina 2, str. 18, ISSN:1904-5433

7. NTV Hayat, Šapati otvorenih česama, TV emisija o životu i djelu Idriza Hodžića, juni 2012. godine (više puta reprizirana na satelitskoj TV mreži)

8. RTV Vogošća, promocija tri autora pisane riječi-You-tube, 26. 3. 2015. godine

9. Idriz Hodžić Novo jutro TV Alfa-You Tube, TV emisija o knjigama Idriza Hodžića, 11. 5. 2015. godine

10. Idriz Hodžić: Poema o Srebrenici, tekst pogovora iz ove Poeme objavljen je u knjizi autora pogovora, prof.dr. Nijaza Ibrulja „Komentari, recenzije, kritike“, Academija Analitica, 2021. godine, ISBN 978-9926-8424-2-0, str.149.

11. Predstavljanje Hodžićevih pjesama „Najtoplije sunce“ i  „Ibrik uspomena“ i bibliografije u emisiji na bosanskom jeziku na Radio Melbournu, Australija, urednice i voditeljice, književnice Suade Suljić Sokolović,  u dva termina tokom 2024. godine 

12. Idriz Hodžić, „Kalman Radio-Širom otvoreni program“, najava promocije Hodžićevih 7 objavljenih knjiga u Art kući sevdaha, u Sarajevu, u povodu navršenih 50 godina književnog stvaralaštva, gostovanje u emisiji 07.11. 2024. godine, te najava iste i na  portalima „Bosna-info“, „Bošnjaci.net“ i „Klix.ba“.

 

Dobitnik je treće nagrade na konkursu za najbolju priču za djecu i omladinu „Bronzano Planjaxovo pero“ 2015. godine, a njegova pjesma „City Crone“ na Prvom međunarodnom festivalu poezije „Sarajevo na dlanu“, dobila je Povelju kao najbolja pjesma festivala 2019. godine, u organizaciji Udruženja bosanskih umjetnika i Udruge „Kultura snova“, Zagreb.

Napisao je više recenzija i pogovora, te prikaza knjiga drugih autora. Član je Udruženja za kulturu „Nova svjetlost“; Sarajevo.

Bio je dopisnik i član Redakcije „BH Glasa, glasila bosanskohercegovačkih građana u Danskoj, sa preko stotinu objavljenih priloga iz kulture, književnosti i umjetnosti, od čega i oko 30 intervjua sa poznatim ličnostima u BiH.

Zastupljen je u „Biografskom leksikonu „Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2012-2016., te u jedinstvenoj Aleji pisaca u Bobarama, posvećenoj sjećanjima na pisce s kojima je Izdavačko-štamparska kuća „Planjax“ imala  određenu saradnju. Bio je projekt-menadžer na nekoliko projekata Izdavačke kuće „Planjax komerc“(Kapitalno djelo akademika prof.dr Galiba Šljive „Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878.“ i dr,). Dobitnik je zlatne plakete Udurženja bosanskih umjetnika, 2017. godine, za izvanrednu moderaciju i realizaciju Večeri poezije i sevdaha u okviru Kulturno-sportske manifestacije „Novogradski dani 2016. godine“, te za uređenje knjige „Miris izgorjelog papira“ i za književni doprinos njenom objavljivanju.

U povodu obilježavanja navršenih 50. godina književnog stvaralaštva i angažmana, u Art kući sevdaha, u Sarajevu je, 10.11. 2024. godine, Udruga za kulturu „Kulturni krug Sarajevo“, organizirala „Veče sa Idrizom“, na kojoj je predstavljeno svih njegovih sedam objavljenih kniga, a promotori su bili književnici mr. Velid Bajramović i Ibrahim Osmanbašaći, predsjednik Udruženja za kulturu „Nova svjetlost“. Izvrstan moderator ove večeri je bio književnik i profesor historije Milorad Kostić, a muzičku pratnju su činili Adi Sinanović (Idrizov unuk, basprim), Adijeva djevojka Amila Mašović (violina) i njihov kolega Senad Kačar (gitara). 

 

KNSINFO/5.8.2025.g.