RIJEČ UREDNIŠTVA
Početkom ovoga vijeka došlo je do naglog zaokreta u bosanskohercegovačkoj književnosti, ponaosob u poeziji. Odlaskom velikana pisane poetske riječi: Izeta Kike Sarajlića, Ilije Ladina, Velimira Miloševića i Admirala Mahića, da pomenemo samo najpoznatije, stvoren je veliki vakuum koji je srećom uspješno popunjen kvalitetnim autorima. Poslije krvavog i agresivnog rata moderno bosanskohercegovačko društvo našlo se u fazi tranzicije. To se osjeti i u poetskoj riječi. Pjesnici pišu izuzetno kvalitetne rodoljubive pjesme i svojim stihovima nastavljaju slaviti domovinu koju su neki bili prisiljeni napustiti. Ljubavna lirika takođe je izrazito zastupljena. Upravo na ovom polju ispisane su mnoge pjesme koje glorifikuju pobjedu najplemenitijih ljudskih osjećanja. Poezija postaje ne samo suptilna nego i izazovna. Čovjek naših prostora nalazi rješenja za sve probleme, a paralelno pruža zavidno lijep i otvoren stih koji plijeni melodioznošću i svjetlosnim titrajima. Opisi prirode u čitaocu bude fascinaciju i nagone ga na dublje filozofsko premišljanje. Tako se i budi dublji osjećaji i za duhovnu poeziju. Bosna i Hercegovina i sama je lijep mozaik vjera, narodnih običaja i religiozne kulture. Pojedini pjesnici grade i osebujan odnos spram Boga, dajući religioznoj pjesmi individualni pjesnički pečat. Iako prevladava slobodna forma pjesničkog izričaja i rimovana poezija ima svoje zapaženo mjesto. Bosna i Hercegovina je domovina sevdaha pa se i nanosi kvalitetne narodne poezije osjete kod pojedinih autora. Moderno pjesništvo nalazi svoj put u osebujnijem izrazu dajući posebnu boju i obol i utirući put nared-nim pjesničkim generacijama. Tako skrojena moderna bosanskohercegovačka poetska scena još više obećava i nudi kvalitetne pjesničke visove u vidu izazova ka novom stvaranju.
Pjesnička Antologija koja je pred vama zasigurno nije prva antologija bosanskohercegovačke poezije u ovom vijeku, ali je sigurno jedna od najzanimljivijih. Prvo šta želimo istaći, za razliku od drugih antologija, ovdje je srazmjerno dat prilično jednak prostor već afirmisanim i poznatim književnicima, kao i onima manje poznatim i onima koji stiču pjesničku afirmaciju. Načelo da svaki autor bude prepoznat sa pet pjesama nije strogo primjenjivano. Uredništvo je smatralo da se treba rukovoditi kvalitetom pa je iz ponuđenog materijala izdvajano samo ono za šta se smatralo da ima najveću poetsku vrijednost. Tako su pojedini autori zastupljeni sa pet, četiri, tri, dvije ili samo sa jednom pjesmom. Drugo šta želimo istaći da je ovo prvi tom pjesničke Antologije, a to neizostavno znači da će drugi i dalji tomovi biti obogaćivani novim pjesmama i novim autorima. Time bi se kod čita-lačke publike stvorio presjek, ali i dublji rez u problematiku moderne poetske riječi. U ovoj publikaciji je zastupljeno trideset i šest autora sa stotinu i šest pjesama. Autori dolaze iz raznih područja Bosne i Hercegovine i svojim stilom unose osobitosti svoga kraja i melodiku na-rodnih običaja.
Koliko nam prostor dozvoljava u ovom kratakom osvrtu možemo zapaziti da pjesnička riječ i dalje živi u dušama Bosanaca i Hercegovaca. Nadamo se da će ovako temeljno pripremljena knjiga naći put do zainteresairanog čitateljstva.
Uredništvo
.....
Pogovor: „POETSKA SEHARA“ - Antologija savremene bosanskohercegovačke poezije – I dio
PRODUKTIVNE TRI DECENIJE BOSANSKOHERCEGOVAČKE POEZIJE U KONFUZNOM VREMENU
Bosanskohercegovačka poezija nije predmet institucio-nalne brige države od vremena promjene jednopartijskog socijalističkog u višepartijski kapitalistički društveni sistem. Pored svih manjkavosti prethodnog sistema sa raznim oblicima neprimjerenog uplitanja politike u afir-maciju ili eliminaciju izvjesnih pjesničkih ličnosti iz javnog života i književnih tokova, ne može se poreći da je postojao uređen sistem za njegovanje pjesništva koji je režim, nakon strogih selekcija i cenzura, puštao u javni prostor u raznim formama: od književnih revija, preko promotivnih programa i štampanja autorskih radova i djela, pa sve do tradicionalnih i reprezentativnih književnih manifestacija.
Istina, režim se pobrinuo da na svim ključnim afirmativnim tačkama budu režimski ljudi koji su radili po strogim instrukcijama – eliminišući i pjesnike i njihovo djelo, ako su izlazili iz okvira bilo kreativno ili ako su bili personalno nepodobni. Dakle, bila je široka lepeza eliminatornih faktora, a što nije tema ovog uvida, ali je interesantno i za sadržaj ove antologije jer će se pojavljivati pjesme i iz perioda prije 1990. godine – a što bi bila polazna tačka zadanog vremenskog okvira ovog an-tologijskog interesovanja, razmatranja, analize i uvida.
U rasponu od nešto više od trideset godina pojavljuje se najmanje tri generacije zrelih bosanskohercegovačkih pjesnika jer je period od deset godina neki optimum za pjesničko umjetničko formiranje i prepoznavanje autora na općoj, javnoj sceni – gdje se može objektivno govoriti o produktivnosti od jedne do tri zbirke pjesama, ako bi društvene okolnosti to omogućavale; to jest ako bi društvo vodilo računa o svojim talentovanim i kreativnim pjesnicima. Međutim, u Bosni i Hercegovini je bio rat gdje poezija pored umjetničke dobija i značaj za duhovnu egzistenciju društva kao cjeline ali i pojedinca. Ratna poezija nije dovoljno istražena jer do sada vladajuće strukture za tako istraživanje i valorizaciju nisu bile zainteresovane, a sigurno da je od velike poetske produkcije nastale u ratu smo je neznatan dio ugledao svjetlost dana i objavljen. Bez sumnje da se radi o ogromnoj građi po kojoj je pala prašina i da još uvijek se ne nazire kada će se stvoriti pozitivna društvena klima za anga-žovanje stručnih timova koji mogu raditi na tako osjetljivim i bitnim projektima gdje osim umjetničke vrijed-nosti postoji i važna vanumjetnička dimenzija – za razu-mijevanje vremena i proteklih događaja od historijske važnosti a o čemu su pjesnici pisali.
Zatim imamo postratnu fazu gdje tematska intencija često poetsku kreaciju usmijerava ka ratnim dešavanjima, a što također treba da bude na poseban način razmatrano – kroz prožimanje umjetnosti, kulture, društva i politike. S obzirom da je posljeratni prostor države podijeljen na tri jezička prostora, sa svim kulturološkim razlikama i suprostavljenim političkim konceptima, dolazi do ideoloških isključivosti – a to se prirodno ne može ukoričiti u zajedničku zbirku pjesama, a to se nije ni dešavalo, bar koliko je autoru ovog teksta poznato. Dalje, sve političke tenzije i nefunkcionalno dejtonsko uređenje neminovno daje svoj odjek i u bosanskohercegovačkoj poeziji, na poseban način sigurno unosi dodatnu dozu konfuzije u posljednju kreativnu dekadu dvadesetog stoljeća – a što se može podvesti pod period ratne i postratne bosanskohercegovačke poezije gdje su opjevane ratne strahote kroz individualna i kolektivna stradanja. Tragično i turbulentno vrijeme za Bosnu i Hercegovinu istovremeno je i herojsko vrijeme, epskih razmijera gdje se budi istinski kolektivni ponos i daje pečat identitetu, ispjevan genskom inspiracijom u romantičarskom zanosu.
U prvoj dekadi novog stoljeća, ali i milenijuma, od 2000-te do 2010-te godine je period u kojem se književne institucije bosanskohercegovačkog društva bave „starom slavom“ predratnih pjesnika, te se ne promoviše još jedna cijela generacija nadahnutih pjesnikinja i pjesnika. U tom periodu već je jasno uočava da je nova bosanskohercegovačka pjesnička scena značajno obogaćena kreativnim angažmanom pjesnikinja, a što je činilo jednu od razlika u odnosu na predratnu pjesničku, pa i kompletnu književnu scenu – kako u Sarajevu, kao glavnom gradu, tako i u cijeloj Bosni i Hecegovini. Razvoj alternativne literarne i poetske scene iznijele su neformalne grupe ljubitelja poezije, kao i nevladine organizacije koje u tom razdoblju doživljavaju procvat kroz formiranje respektabilnih udruženja za promociju kulture i umjetnosti čiji programi će odigrati presudnu ulogu u afirmaciji nove pjesničke generacije u Bosni i Hercegovini.
Da se radilo o veoma složenoj društvenoj situaciji u odnosu na politike koje su se neprimjereno odnosile prema kulturi i umjetnosti generalno, marginalizirajući i književno stvaralaštvo a time i pjesništvo – govore i činjenice da je KNS udruženje formirano pod nazivom Udruženje za kulturu – Novo Sarajevo, prema nazivu matične općine. Usljed neprimjerenog odnosa lokalne zajednice prema statusu i programskim angažmanima udruženje je promjenilo naziv u Udruženje za kulturu – Nova svjetlost. Značajno je pomenuti da je 2007. godine utemeljena manifestacija „KNS Međunarodni književni susreti“ kroz čije programe je do danas prošlo preko dvije hiljade pisaca iz Bosne i Hercegovine, regiona i cijelog svijeta – koja je bila potpora novim pjesničkim generacijama koje danas imaju važnu ulogu za Bosnu i Hercegovinu, Balkan, ali i za autore iz dijaspore.
Gledano sa aspekta oficijelnih književnih udruženja i tradicionalnih književnih manifestacija u tom istom pe-riodu ništa se bitno ne dešava u pogledu afirmisanja novih poetskih stvaraloca, te se zanemaruje i druga generacija nadarenih pjesnikinja i pjesnika u Bosni i Herce-govini, a posebno u glavnom gradu, gdje je kreativni kurs i dalje okrenut prema prošlosti – uz zanemarivanje, faktički, već etablirane kreativne poetske stvarnosti. U tom drugom desetljeću svoje prve zbirke objavljuju autorice i autori koji su danas zreli pjesnici i umjetnici sa značajnom domaćom i međunarodnom reputacijom – ali nažalost, još uvijek bez adekvatne domaće varolizacije usljed opće društvene konfuzije i permanentnog zanemarivanja pjesništva od strane nadležnih institucija društva, čije se funkcionisanje u javnosti najčešće karakterizira kao neproduktivno i iracionalno. Dakle, i pored svih institucionalnih opstrukcija i restrikcija, lošeg statusa pjesnika – koji su u glavnom lošeg materijanog i finansijskog stanja, događaju se i ozbiljni trendovi koji su ukazali na ozbiljne bosanskohercegovačke poetske potencijale usljed anga-žmana nevladinih organizacija, koje kvalitetnim organizovanjem međunarodnih književnih manifestacija uključuju bosanskohercegovačke pjesnike na regionalnu poetsku scenu. Štampanjem međunarodnih zbirki poezije uspješno se predstavlja savremeno bosanskohercegovačko pjesništvo afirmišući nove pjesničke generacije – a čije su vrijednosti prepoznali kompetentni regionalni urednici književnih portala i organizatori međunarodnih kon-kursa i književnih manifestacija, gdje se bosanskohercegovačkim autorima često dodjeljuju značajna priznanja i nagrade.
Na početku druge dekade, 2002. godine zvanično počinje sa radom Udruženje KNS, koje pokreće izdavačku djelatnost i 2007. godine utemeljuje „KNS Međunarodne knji-ževne susrete“ surađujući sa preko dvije hiljade književnika i pjesnika našeg regiona, čime je faktički, uspostavljena značajna konekcija sa balkanskom pjesničkom scenom. Kontinuitet te književne manifestacije omogućio je značajnu afirmaciju bosanskohercegovačke savremene poezije kroz izdavačku i prevodilačku saradnju i uvrštavanje naših pisaca u respektabilne književne revije u Sloveniji („Lirikon21“, „Vpogled“ i “OTOČJEO”) i Hrvat-skoj (”Književno pero”), te prevođenjem na bugarski jezik i uvrštavanjem bh. pjesnika u više izdanja („Almanah savremene bosanskohercegovačke poezije“ – 2016; „Balkanski glasovi“ - petojezičnoj antologiji poezije - 2016.) U svim navedenim projektima učestvuje značajan broj pjesnika iz dijaspore, sa kojima se gradi bliska i kontinuirana saradnja, a ustanovljavanjem priznanja „KNS PERO“ sa kategorijom „bosanskohercegovačka književna dijaspora“pridat je značaj našim književnicima u dijaspori koji doprinose obogaćivanju savremene bosanskohercego-vačke književnosti, to jest poezije – što zaslužuje širu i dublju analizu od strane kritike i institucija kulture, s obzirom da postoji veoma obimna i kvalitetna građa koja čeka na uvid, analizu i mišljenje struke; gdje bez ikakve sumnje trebaju biti prepoznati i valorizirani brojni kvalitetni pjesnički autori i njihova djela.
U trećoj, proširenoj dekadi od 2011 – pa do kraja 2022. godine, dolazi do značajnog zastoja u produktivnosti i afirmativnom radu zvaničnih književnih institucija u glavnom gradu BiH, a koje oficijelno predstavljaju bosansko-hercegovačku književnost – kao konačna posljedica ge-neralno neuređenog društva i konfuznog funkcionisanja oficijelnih institucija; a što se neće tematizirati u ovom osvrtu, međutim, što treba svakako proanalizirati sa aspekta štetnih uticaja na poetsko stvaralaštvo, to jest njegovo zanemarivanje i marginaliziranje u društvu, jer bez tih saznanja i spoznaja nije moguće imati potpun i jasan uvid u suštinska pitanja od značaja za poetsku kreaciju i njenu javnu valorizaciju u Bosni i Hercegovini u zadanom antologijskom periodu. Razumijevanje društve-nih prilika omogućava jasno i dublje shvaćanje umjet-ničkog djela koje se u nekom obliku reflektuje u sadržaju autorskog rada – a što je zadatak književne kritike i historije umjetnosti da to uočava, analizira i tumači.
Sigurno da se pjesnik/pjesnikinja ne stvara na vještački način kroz medijske pompe, konkursne manipulacije i eskluzivni elitizam, već isključivo putem kvalitetne poetske kreacije, te je iz dana u dan u našem društvu sve više osjeća vještački kreativno-književni vakuum usljed derogiranih općih društvenih vrijednosti, čime je stvorena dugoročna konfuzija i u sferi pisane riječi. Nepostojanje afirmativnih kriterija za poetsku kreaciju u javnom sektoru općenito, sa akcentom na institucije za kulturu, dovelo je do stagnacije u stvarnosti, zamagljivanja horizonta budućnosti, a što je zasigurno uticalo i na nedovoljno objektivno razmatranje poetskog stvaralaštva iz bliže i dalje prošlosti. Stoga je razumljivo da nisu posto-jali adekvatni uslovi za promovisanje i prihvatanje od bosanskohercegovačke javnosti nijednog pjesničkog imena i nijednog pjesničkog djela u zadnje tri decenije – niti tenutno postoje uslovi za to u bosanskohercegovačkom društvu, niti se može danas naslutiti kada bi se moglo to desiti u narednom periodu. U tom smislu, veoma su značajne sve autorske i zajedničke zbirke koje se štampaju u BiH, a posebno antologije koje nastoje da ukažu na pre-poznat kvalitet pojedinih autora i posebnu vrijednost pojedinih pjesama. U ovom trećem antologijskom razdoblju sve se više javljaju zajedničke zbirke sa raznih manifestacija gdje učestvuje značajan broj domaćih autora, kao zajedničke zbirke naših pjesnika iz dijaspore – kao što je zbirka bosanskohercegovačkih pisaca iz danske „Hladna suza na kamenu vrelom“ (2022.) gdje se susrećemo sa pjesničkim kreacijama koje iz godine u godinu, od zbirke do zbirke, postaju sve kvalitenije, a u čemu se iskazuje autorski kvalitet i širok spektar kolektivnog poetsko-kre-ativnog potencijala pjesništva ovog podneblja.
Još uvijek danas imamo anemičnu oficijelnu pjesničku scenu koja se vrijednuje na temelju arhaičnih modela i kriterija, a što je uglavnom formirano na temelju preuzimanja onog što je bilo loše u prethodnom društvenom sistemu – što u biti je podobnost, protekcionizam i koru-pcija; dok naspram tog urušenog sistema vrijednosti stoji u paralelnom kolosijeku kvalitetna poezija od nepotku-pljivih autora koji žele uspravno hodati svojim gradom i slobodno iznositi svoja uvjerenja i stavove kroz pjesničke kreacije. Dakle, još uvijek imamo u Bosni i Hercegovini egzistiranje dva suprostavljena sistema vrijednosti – arhaični koji gleda nazad u prošlost i koji polako nestaje sa biološkim nestankom onih koji ne žele, neće ili ne mogu da se uklope u savremene i demokratske modele funkcionisanja društva, te se zatvaraju u uske krugove i preferiraju nostalgiju za prošlošću (1); te drugog, novog, otvorenog modela vrijednovanja poetske kreacije u duhu vremena u kojem živimo – a što suštinski predstavlja bitne razlike u odnosu na ključne elementne poetske kreacije: formu, izražaj, tematski okvir i fokus poente, a što dalje pokreće interaktivni lanac u odnosu poezije na druge umjetnosti i kao i tehničke komunikativne mogućnosti (2). Faktički, balansiranje sučeljenih kriterija vrijednovanja poezije – a što je ključno za organizaciono funk-cionisanje institucija književnosti, ustanova i organizacija koje se bave afirmacijom poezije – realno se mogu harmonizirati sa završetkom opće društvene tranzicije i uspostavom afirmativnih kriterija, normi i standarda koji čine moderan društveni sistem, a što se praktično podrazumjeva kompatibilnost sa općim evropskim vrijednosnim sistemom, to jest univerzalnim civilizacijskim, kulturološkim, umjetničkim, književnim i poetskim vrijednostima.
U tom smislu, istraživanja i inoviranja sistema vrijednovanja poetske kreacije koja su postignuta u sklopu projekta „Balkanska pjesnička unija – poezija godine“, koji je pokrenut 2019. godine i još uvijek traje, ima izuzetnu važnost u premošćavanju konfuzije na bosan-skohecegovačkoj poetskoj sceni usljed egzistiranja i sučeljavanja suprostavljenih sistema poetskog vrijednovanja – a što evidentno ima pozitivan uticaj na poetske tokove u Bosni i Hercegovini, kao i na Balkanu.
Ibrahim Osmanbašić
Sarajevo, 31.decembar, 2022. godine
....
POETSKA SEHARA - ANTOLOGIJA SAVREMENE BOSANSKOHERCEGOVAČKE POEZIJE - 1 dio
SADRŽAJ
Riječ uredništva : Milorad KOSTIĆ, Aleksandra KOSTIĆ. Ibrahim Osmanbašić)
1.Aida KUKO
Mjesečevo lice
Most ljubavi
2.Aleksandra KOSTIĆ
Rijeka života
Voli me malo, da traje
Metamorfoza
Orkanski visovi mladosti
Generacijo
3.Alisa HAMZA
Suza robinja
Koren mi nebo doziva
Letim i padam
4.Asim BAJRAMOVIĆ
Dedova duhanjera
Fatničko mi polje ne dirajte
Kraj Bregave
5.Atina MUŠIĆ
Ako te pjesnik ljubio nije
Ko sam ja
Partenon i Atlantida
6.Denis DžELIĆ
Mjesec
Bosanska sonata
7.Dušanka KOTUR
Most ljubavi
Una
8.Elma AHMETSPAHIĆ
Goraždanski vazduh
9.Ermin LAGUMDŽIJA
Majstorstvo tišine
10.Faik HADROVIĆ
Na pragu jeseni
U tišini, još u nama
Moj sokole
11.Faris ŠAČIĆ
Vozovi periferije
Živio sam tuđe živote
12.Fatima JAMAKOVIĆ ČOPRAMBEGIĆ
Svjetlost
Sirija
San
Možda je moglo
13.Goran VRHUNC
Ne mogu, ne može
U miru
14.Hanifa AHMETAŠEVIĆ
Dan sjete
Šetnja duše moje
15.Harun GORALIJA
Rijeka
Kapetan stihova
16.Ibrahim OSMANBAŠIĆ
Poetsko vrijeme
Pjesma na tronu
Zašto neću reći neke činjenice?
Naši dani poezije
Dijalog
17.Idriz HODžIĆ
Tokovi nepovrata
Put mira
Usnule želje
Budi cvijet
18.Ilda ARNAUTOVIĆ
Buđenje
Procvjetala pustinja
Sarajevska zima
19.Jana NARANČIĆ
Nema pesma
Rekla sam ti kako je
20.Jusuf DžAFIĆ
Brzina misli
Hvalomrznici
21.Luka BOŠKOVIĆ
Bijele ruže sanjaju o crvenim
Nikad više
Grad smoga
22.Mediha KAPETANOVIĆ
Hestija
Izgubljeni šetač
23.Milorad KOSTIĆ
Istanbulska Mona Liza
Emira
Miljana
Pjesma o peru
Njegova voljena knjiga
24.Mirjana TOMOVIĆ
Most na Žepi
Ko da razume pesnika...
Sumrak civilizacije
Most pesnika
Balkanski vihor
25.Mubera ISANOVIĆ
Donese vjetar
Susret
Kruh
26.Murada IBRAHIMSPAHIĆ
O čovječe
Potraga
Affan
27.Namik HALILOVIĆ
Pjesma kojoj ne treba naslov
Povratak
Čovjek bosanski i žena bosanska
Rijeka ljubavi
28.Nihad ĆOSIĆ
Zemlja
Na dženazi
Putnici...
29.Nihad MEŠIĆ RIVER
Molitva
Kroćenje straha
Zaboravljena željeznička stanica
30.Rapko ORMAN
Radost pisanja
Prognanik Mak
Samo da svane
Dječak iz Gaze
Pusto polje Pustopolje
31.Sejad DURAK
Hava
Nebeski putnik
Nevidljiv vodič
Polje
32.Selma HUJDUROVIĆ
Ogledala
Kazno moja
Nadomak Latinske ćuprije
33.Selman HADŽIFEJZOVIĆ
Uvijek sam tvoj
34.Velid BAJRAMOVIĆ
Čovjek koji je znao tajnu života 144
Okovi
Domovina Bosna i Hercegovina
35.Vjekoslav VUKADIN
Preparirani čovjek
Tumač trenutka
Nova poezija
36.Zumber MURATOVIĆ
Ti budi ovdje
Nedostaje mi majka
Moj dom je sekundarna
Pogovor: Poetska sehara – Ibrahim Osmanbašić
..............
Narudžba zbirke “PJESNIČKA SEHARA - Antologija savremene bosanskohercegovačke savremene poezije - 1 dio”
* * * * *
Cijenu zbirke je 40 KM / 20 EUR + poštarina. Cijena poštarine za BiH je 5 KM, a za inostranstvo 10 EUR.
Bosna i Hercegovina:45 KM
Evropska unija:30 EUR
...............
NAČIN UPLATE:
Uplata iz BiH:
Uplatiti izvršiti na transakcijski račun udruženja:
T/R: 1610000077510092 (Raiffeisen bank dd BiH Sarajevo)
UDRUŽENJE ZA KULTURU-NOVO SVJETLOST
Terezija bb, 71000 Sarajevo
Svrha uplate: „Donacija“
Uplata iz inostranstva:
1.POŠTA: Međunarodni prijenos novca (Internacional money order)
2)Ria Money Transfer / International money transfer
3)MoneyGram / money transfer
PRIMALAC: Ibrahim Osmanbašić, Grbavička 71, 71000Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel.0038761524505
4.PayPal: ibrahim
https://www.paypal.com/paypalme/ibrahimkns?locale.x=en_US&fbclid=IwAR0VhwPHL8lsHhToMN4d-FKmpV50ip7zUzoAD1sAFhH0SeSZsq7rPo2m5oU
Napomena: Nakon uplate skenirati uplatnicu i poslati na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. sa adresom na koju treba knjigu dostaviti.
Ibrahim Osmanbašić
Predsjednik Udruženja KNS
Sarajevo.28.1.2022. godine