ICC "BEHAR" SAD / natječaj Isnam Taljić
BEHAROVA SEHARA NAJBOLJIH PRIČA
Autorica: Subhija Karahmetović
Sve pohvale ICC "Behar" i Behar Publishing, Coral Springs, Florida USA u čijem okrilju bošnjačka kulturna zajednica u SAD nastoji održati vezu sa maticom Bosnom i očuvati svoj identitet preko očuvanja jezika, kulture, religije, historije, običaja... Sa tom idejom pokrenut je i Natječaj/Konkurs za nagradu Isnam Taljić 2006. godine, za najbolje literarne radove u matici i dijaspori kojima će Bošnjaci sami reći istinu o sebi. Na ovaj način Bošnjaci su željeli ostati u vezi sa domovinom, ali i ukazati na potpuno pogrešnu percepciju bosanskih muslimana i od strane američkog i cijelog zapadnog društva. Stavljena između dva graničnika, jednog koji je gubljenje veze sa maticom i drugog koji je neprihvatanje od nove sredine, američka dijaspora je kroz ICC "Behar" među prvima pokrenula proces samoorganizovanja, s jasnom namjerom iskazivanje svojih vrijednosti i svoje svjesnosti da imaju pravo biti tu gdje jesu.
Svjedočeći svojim stvaralaštvom i svojim jezikom o životu, Bošnjaci najbolje pokazuju i svoje duhovno bogatstvo, ali i svoje ljudske vrijednosti i sposobnosti.
Iz tih razloga je ovaj Natječaj posebno značajan ("da se ne zagube i zaborave, i priče i generacije").
Boraveći u SAD, bila sam u prilici prisustvovati promociji jedne knjige u vrijednoj Zajednici Bošnjaka Georgija, štampane upravo u Behar Publishing, i od uvaženog profesora dr. sc. Mirsada Kriještorca sa Broward College, Florida, na poklon dobila dvije knjige sa ovih natječaja: "BOŠNJAČKE SAVREMENE PRIČE" i "BOŠNJACI SVJEDOČIMO DA JESMO" (2020. i 2022.). Ovaj put zadržat ću se na prvoj knjizi.
Pet nagrađenih, rangiranih priča i još 8 otkupljenih sa ovog Natječaja objavljeno je u knjizi "Bošnjačke savremene priče" i svaka, sigurno, zavrjeđuje visoko priznanje. Odavno nisam na jednom mjestu pročitala toliko dobrih priča i ova knjiga je pravi biser umijeća kazivanja. Samo Bosna je mogla iznjedriti ovakvo prefinjeno kazivanje - svojom tradicijom, moralnim svjetonazorom ljudi, njihovom sposobnošću da i najteže, najkomplikovanije, ali i najjednostavnije životne situacije dočaraju istom literarnom snagom i kreativnošću. Bogatstvo i ljepota bosanskog jezika našla je u ovom kazivanju sav raspon raznolikosti Bosne, Hercegovine i Sandžaka, svjedočeći tako da je ovo jezik daleke prošlosti, brojnih uticaja, osobene simbolike i metaforike koje će teško biti razumljive strancu. Ali našem, bosanskom uhu ovaj jezik je melodija vlastitog krvotoka.
Sâmo pripovijedanje u pričama poseban je odraz bosanskog čovjeka, koji bi se nemalo iznenadio da mu kažete da je njegova misao duboko filozofska ili sufistička; on će, eventualno, to prihvatiti kao mudrost svog naroda i naslijeđa, a o dubokoj misaonosti svjedočit ćemo tek mi, analizirajući njegova promišljanja i sugestivne slike iz ovih priča. Bez patetike, cviljenja i kukanja nad gorkom sudbinom, koja je evidentno traumatična i bolna, ispričane su neizostavno i neke ratne priče. Odbijajući da o ratu pričaju iz pozicije žrtve, pisci potvrđuju kolektivnu snagu svog naroda i veličinu svojih junaka, šehida. Nasilu raseljeni, ovi ljudi su uspijevali, pod tuđim nebom, bistrinom svog uma ojačati, obrazovati se i opstati u svom nāmu i imanu. I u priči ostaviti trag o tome; osloncem na vjeru uskladiti se sa prirodnim zakonima i humaniziranim, civilizovanim ponašanjem, čak i onda kad bi svi očekivali drugačije i kad im sudbina pruži priliku za osvetom. Orvelovski predosjećaj budućnosti u kojoj će ideja istrjebljenja samo promijeniti zmijsku košulju, toliko je sugestivno ispričan da se teško oteti jezi dok čitamo, a sa ove vremenske distance, upravo, tako jasno vidljiv. Spoj legende i stvarnosti, mitskog i realističkog dunjalučkog, poetiziranja proznog iskaza i teška razlučivost jednog od drugog ... i još mnogo, mnogo toga, stalo je u ovu neveliku, ali vrhunsku zbirku bošnjačkih savremenih priča koje se samo bosanskim jezikom mogu ovako ispričati.
Članovi žirija su, u ovom šestom Natječaju, u odabiru priča položili težak ispit stručnosti i senzibiliteta i zaslužuju da se bar pomenu: Ibrahim Osmanbašić, Nadija Rebronja, Mehmed Meša Pargan i prof. Edip ef. Makić.
Za ljubitelje magije jezika i lijepe priče moje iskrene preporuke.
KNSINFO/ 25.3.2025.g.