Ibrahim Osmanbašić: Novi prilozi za bibliografiju autora Hamze Hamzabegovića
Hamza Hamzabegović, Radimlja, 2022.
Književnik, publicista i samostalni istraživač historije Hamza Hamzabegović rođen je 1948. godine u Glodima kod Zvornika. Školovao se u rodnom mjestu, te Kozluku i u Sarajevu. Zbog nedostatka posla otišao je na privremeni rad u SR Njemačku. Studirao je i diplomirao (1984.) njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek germanistika. Ratna situacija ga je spriječila da se vrati u Bosnu. Sad se isključivo bavi književnošću i povijesnom publicistikom. Živi i stvara u Münchenu i u Sarajevu. Za sebe kaže da je bosanski pisac.
Historijske teme zaokupljaju Hamzu Hamzabegovića pa im on u svojim istraživačkim radovima daje dosta prostora. Ovdje dajemo širi prikaz novih izdanja ovoga autora.
Piše: Ibrahim Osmanbašić
Objavljene knjige
GILGAMEŠ koji je tražio besmrtnost, roman, nova i proširena obrada, treće izdanje, format A5, obim stranica 311, ilustracije crno-bijele, izdavač PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-649-1
Zaplet i slojevitost ovog historijskog romana:
Gilgameš, namjesnik Uruka, u romanu se pojavljuje kao neukrotiv junak. Niko mu ništa ne može, ni nebeski bogovi, ni narod, niti šumski divovi.
U najranijoj mitološkoj građi Gilgameš se ocrtava kao modernim rječnikom rečeno anarhista ili destruktivni čovjek - silnik.
Zato bogovi šalju Enkidua, divljeg čovjeka, da ukroti Gilgameša. Ali, Enkidu od protivnika prerasta u Gilgamešovog prijatelja.
Sječom svetih cedrova Gilgameš je, kao nadčovjek i polubog, započeo i rat protiv negostoljubive prirode, koji na neki način traje do dana današnjeg.
Kad mu je umro prijatelj Enkidu, Gilgameš se zaprepastio voljom nebeskih bogova. Dobio je stravičan strah od smrti.
Gilgameš je odlučio da nikad ne umre.
Krajnje je nezadovoljan odlukom nebeskih bogova što su i njega, Gilgameša, junaka neizmjerne snage, svrstali među obične smrtnike. Međutim, sam sebe primorava da od tih istih bogova, koje je često grdio zbog nekorektnih odluka na zemlji, traži besmrtnost.
Na kraju je i Gilgameš spoznao gorku sudbinu da se čovjekovim željama ne udovoljava.
U ovom veoma zanimljivom romanu posebno je obrađena i najstarija verzija mitološke priče „Priča o potopu svijeta“. Prema historičaru i samostalnom istraživaču Hamzi Hamzabegoviću povod za građu ove čuvene priče čini erupcija vulkana Thera u Egejskom moru iz 1628. godine stare ere. Talasi cunamija su pogušili svo priobalno stanovništvo.
Ovu fenomenalnu priču na osnovu usmene i pismene tradicije zapisao je Sin-leke-unini u Babilonu oko 1200. godine stare ere na glinenim pločama. Sin-leke-unini se smatra za jednog od najstarijih po imenu poznatih književnika.
Ovu knjigu toplo preporučujemo za školsku lektiru srednjoškolcima, kao i onima koje zanima najstarija povijest čovječanstva.
Razvoj kalendara u povijesti i vremeplov kroz historiju, nova i proširena obrada, treće izdanje, tvrdi uvez, format B5, obim stranica 336, ilustracije crno-bijele, izdavač PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-650-7
Ova publikacija se smatra za najpoznatije djelo Hamze Hamzabegovića. Tekstualno to je uzbudljivo putovanje ljudskog uma kroz vrijeme i prostor.
Teško shvatljiv pojam brojanja i računanja vremena bio je skoro nerješiva enigma za ondašnje stručnjake kalendariste.
Zato i kalendarstvo spada u najstarije nauke.
Mukotrpno istraživanje načina kako precizno brojati i računati vrijeme išlo je iz razdoblja u razdoblje kroz višemilenijumsku povijest civilizacija vezanih za Sredozemno more. Inspirativni let misli iz jedne epohe u drugu može nam poslužiti za dublje razumijevanje problematike ondašnjih kultura oko spoznaje svog vremenskog i geografskog okruženja.
Ljudski intelekt je kroz brojna stoljeća sinkronizirao stečena znanja, pa i brojanje i računanje vremena. Razvoj kalendara djeluje poput crvene niti spojnice u ovom djelu.
Slobodni istraživač Hamza Hamzabegović objašnjava da je prestupanje od jednog dana u intervalu od po četiri godine izumio helenistički faraon Ptolemej III. 238. godine stare ere. Ptolemej III. je to dekretirao u svom Kanopusovom ukazu.
Prema Hamzabegoviću, čuveni julijanski kalendar, autora Julija Cezara i grčkog astronoma Sozigena, je više manje uspješna prerada Ptolemejovog rada.
Diktator Gaj Julije Cezar je naredio Rimskom Senatu da 1. januara 45. godine stare ere uvede njegov kalendar u praksu. To je današnja godina.
Hamzabegović zatim iznosi dokaze da je engleski svećenik i naučnik Beda Venerabilis izumio brojanje i računanje godina prije i poslije Kristovog rođenja, što mi obično nazivamo stara i nova era. Ovu svoju metodu, kojom se danas zvanično služi cijeli svijet, Beda Venerabilis je prvi put primijenio 731. godine.
Otkud Slavenima pola kontinenta? Dio balkanske povijesti u velikom razdoblju Bizanta, historijska sinteza, prvo izdanje, tvrdi uvez, format B5, obim stranica 718, ilustracije u boji, izdavač PLANJAX komerc, Tešanj, 2022. ISBN 978-9958-34-642-2
Ovaj rad je Hamzabegovićevo kapitalno djelo, priručnik za historiju svih Slavena u ranom srednjem vijeku.
U djelu je na konstruktivan način objašnjeno kako je nastao termin Slaveni u vremenu i prostoru. To je genijalno otkriće. Zarad toga mi Hamzabegovića s pravom svrstavamo u znanstvenika kolosalne erudicije.
Hamzabegović je među prvim povjesničarima kojima je pošlo za rukom da na argumentiran i prihvatljiv način objasni nastanak termina Slaveni.
Otkriće Hamze Hamzabegovića je da avarska država Avarski Kaganat egzistira u ranom srednjem vijeku kao velesila. Ovaj historičar je s naučnog stanovišta objasnio ne samo njeno viševjekovno postojanje i opstajanje u Europi nego i značajnu ulogu Slavena u organizaciji i eskalaciji tog specifičnog državnog organona.
Dnevni list „Oslobođenje“ se osvrnulo na objavu knjige Otkud Slavenima pola kontinenta?, i to 6. septembra 2022. godine, s naslovom: „Otkriće jedne epohe u srednjem vijeku“. Uzima se da je Avarski Kaganat zauzimao istočnu polovinu europskog kontinenta.
Hamzabegović potvrđuje da je lingua franca – jezik korespodencije u cijelom Avarskom Kaganatu bio jedinstven slavenski govor, mada je to zapravo antski jezik, kako Hamzabegović dalje objašnjava.
Iz ovakvih teorija proizilazi da je Avarski Kaganat baza povijesti svih Slavena i time nezaobilazna tema europske i svjetske historije.
U ovom radu Hamzabegović iznosi svoj stav: U 6., 7., 8. i 9. stoljeću nije bilo nikakvih naziva današnjih Slavena.
Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja, prvo izdanje, tvrdi uvez, format B5, obim stranica 328, ilustracije u koloru, izdavač Udruženje za kulturu – Nova svjetlost, Sarajevo, 2024. ISBN 978-9926-538-05-7
Ova osebujna knjiga spada u rijetke publikacije koja ima za cilj sintetičko prikazivanje srednjovjekovne bosanske prošlosti kroz djelatnosti bosanskih vladara i upravljača.
Knjiga je podjeljena u tri dijela. U prvom dijelu Geopolitički početak Bosne, na neki način ključnom ovog djela, historičar Hamza Hamzabegović na konstruktivan način objašnjava kako je nastala srednjovjekovna Bosna u vremenu i prostoru i kako je dobila to ime.
Geopolitički početak Bosne vezan je uz ličnost mađarskog kralja Belu II. Slijepog. Njegova vojska je okupirala dio Dalamcije 1135/1136. godini, to jeste cijeli sliv rijeke Bosne. Bio je to u prvi mah mađarski vojni distrikt prozvan Bosna. Nešto kasnije, stanovnici tog prostora dobili su naziv Bosanci. Prije toga su bili nazivani Dalmati kao i ostali žitelji na tom podneblju.
Time je Hamzabegović riješio još jednu historijsku enigmu iz naše zajedničke prošlosti.
U drugom dijelu knjige pratimo razvitak Bosne od vojnog distrikta do banovine, tj. rubne pokrajine Mađarske Kraljevine. Daje se dovoljno prostora svim banovima sa posebnim naglaskom na bana Kulina i nešto kasnije bana Stjepana II. Kotromanića. Ovaj dio se završava dolaskom na vlast bana Tvrtka I. Kotromanića.
U trećem dijelu pratimo povijest bosanskih kraljeva od pomenutog Tvrtka do posljednjeg nesretnog kralja Stjepana Tomaševića sa opisom vojno-političke penetracije Osmanske države, kao ondašnje sile prvog reda, na balkanske i jugoistočne europske prostore.
Ova svojstvena knjiga daje i niz konstruktivnih rješenja na mnoge savremene nedoumice bosanskohercegovačke historiografije. Također prati etnogenetske procese i geopolitičko formiranje naroda kod susjednih zemalja bosanske feudalne države.
KNSINFO/25.3.2024.